U N1 Studiju uživo o ekonomskim posljedicama epidemije koronavirusa govorio je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Nakon različitih procjena MMF-a i hrvatske Vlade o padu BDP-a, Šošić kaže da sve one počivaju na određenim pretpostavkama koje su se mijenjale. Primjerice, Svjetska banka je izašla s procjenom dok je još bilo puno nepoznanica pa je projekcija možda bila i manje nepovoljna za razliku od one Vladine koja predviđa pad od 9,4 posto.
“Pomalo je ohrabrujuće da se čini kako se taj proces zaustavlja, imamo popuštanje mjera. Postoje povoljniji scenarij ako vidimo brzi kraj epidemije i onaj nepovoljniji. Scenarij Vlade ne pretpostavlja da nećemo imati drugi val epidemije i novo zaoštravanje mjera te u tom slučaju možemo očekivati dvocifreni pad ekonomije, no važnije od same brojke je koliko će brz biti oporavak. Vlada ne pretpostavlja da će to biti prije 2022. godine. U svakom slučaju, uz relativno optimistične pretpostavke da neće biti drugog vala i novih ograničenja, oporavak će biti dug i spor”, smatra Šošić koji dodaje da će HNB u nekom trenutku izaći i s vlastitim projekcijama u kojima će raspon procjena pada BDP-a ovisiti o tome kako se bude kretalo popuštanje mjere i koliko će se brzo oporavljati naše gospodarstvo.
“Puno ovisi i o psihologiji, kako će krenuti potrošnja. Vidimo da je i u Švedskoj gospodarstvo snažno palo, a nisu imali tako stroge mjere. Mi razmišljamo o Vladinoj srednjoj varijanti, realnoj opreznoj procjeni, no postoje negativni rizici i ne možemo isključiti negativni scenarij, rekao je Šošić i naglasio da još barem dvije godine nećemo vidjeti razine ekonomske aktivnosti koje smo vidjeli početkom ove godine.
Vladin optimizam za iduću godinu objašnjava pretpostavkom da će do idućeg ljeta epidemiološka situacija biti pod kontrolom te da će se moći ostvariti veći dio noćenja u turizmu što će potaknuti snažniji rast.
“Povratak turizma na približno razinama koje smo gledali prošle godine, to je jedan od glavnih poticaja za gospodarsku aktivnost”.
Šošić kaže i da će financijski sustav izdržati jer je visokokapitaliziran i stvorio je akumulirane rezerve. HNB je omogućio bankama da na fleksibilan način tretiraju moratorije i reprograme kredita, banke prate statistiku reprograma, a po onome što su prijavile to je iznos od 28 milijardi kuna. Iznos potraživanja dužnika jednak je polovici kapitala tih banaka, to je dovoljno da ispune minimume i nastave poslovati, kaže viceguverner HNB-a koji smatra da će i državne financije izdržati pritisak krize.
“Ako krene oporavak i to će olakšati stavljanje državnih financija pod nadzor i stabilizaciju javnog duga, u prilog održavanju stabilnosti javnih financija idu vrlo niske kamatne stope, jučer se država zadužila na 7 godina uz stopu od 0,75 posto. Servisiranje tog duga neće predstavljati problem za državu, no ako se država bude morala zaduživati po višim kamatnim stopama to će otežati servisirane dugova”, rekao je Šošić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ako ove godine bude pad od 9,4%, a ja mislim da je ovaj scenarij “best case”, onda rast od 6,5 u idućoj godini je gladano na 2019 će biti manji od 6%. primjer: pad od 9,4% na BDP od 400 milrd. kn, 37,6 milrd. kn. Znači BDP u 2020 bi bio 362,40 milrd. I na njega se referira rast od 6,5% u 2021 godini.
Uključite se u raspravu