Preliminarni podaci Financijske agencije ukazuju na blagi porast broja blokiranih pravnih osoba: tako ih je na kraju ožujka bilo 7628, a 28. travnja – 8028. Pritom je ukupan dug blokiranih tvrtki na kraju ožujka iznosio 4,16 milijardi kuna, a 28. travnja 4,14 milijardi kuna. Iako prve podatke Fine za travanj još očekuje završna filtracija, pokazuje se prvi slučaj rasta blokiranih pravnih osoba u zadnjih nekoliko godina.

No, drugi podatak još više ‘zvoni’: u ožujku su zaprimili 12.676 ovrha na teret pravnih osoba, a do 28. travnja 6144.

Kontradiktorni podaci povod su i za upozorenje o važnosti očuvanja kulture plaćanja obveza, mišljenje je ekonomiste Danija Nestića koji ističe da apriorni stav da ovrhe sada nisu dobre dovodi do pitanja zašto bismo onda svi mi koji uredno plaćamo račune, to i dalje činili.

“Kao društvo navikli smo svu odgovornost prebacivati na državu, no morat ćemo se naučiti snositi posljedice individualnih pogrešnih poslovnih odluka. Čekaju nas procjene učinka socijalizacije rizika, no dio koji je posljedica loših odluka vezanih uz poslovanje trebao bi biti na teret donositelja.

Trenutno nemamo vremena za precizne ‘kirurške’ mjere, pa stoga odgode koje Vlada pokreće nisu loša stvar, jer će se nakon toga trebati razlučiti pravne osobe koje su direktno pogođene krizom zbog događaja izvan njihove kontrole od problema onih koji su ih i ranije imali te koji bi eskalirali čak i da nije bilo krize”, navodi Nestić.

Iste mjere koje u području ovrhe radi bolje likvidnostiimaju smisla za fizičke osobe, upitne su za prisilnu naplatu među poduzetnicima. Mišljenje je to Dražena Oreščanina iz udruge Glas poduzetnika. Na skliskom smo terenu, kaže, glede mjere po kojoj nitko nikome u gospodarstvu neće morati plaćati.

Zaustavljanje ovršnih postupaka koji su u tijeku Glas poduzetnika drži vrlo osjetljivim pitanjem zbog pravnih i ekonomskih posljedica koje time nastupaju. Ističu da trebamo razlikovati ovrhu koja je nastala zbog na primjer HRT pretplate protiv bakice iz Like, gdje s jedne strane HRT sigurno neće propasti ako pričeka tri mjeseca s naplatom tih cca 100 kuna, a bakici to puno znači jer su joj unuci koji inače pomažu, ostali bez posla, od situacije kada se poduzetnik 10 godina borio na sudu za svojih 100 tisuća kuna i konačno dobio pravomoćnu presudu koja bi ga ako uspije ovršiti dužnika, zaista spasila u ovoj krizi.

“Naš stav je da načelno podržavamo zaustavljanje ovrha protiv građana ako bi ovrha duga u ovom trenutku predstavljala očiglednu nepravdu, a vjerovnik može podnijeti neplaćanje duga bez problema za svoje funkcioniranje. Međutim, smatramo da ovrhe koje su nastale zbog pravomoćnih sudskih odluka u sudskim postupcima između poslovnih subjekata, ne trebaju biti zaustavljene jer su tu svoj pravorijek o osnovanosti već dali sudovi na svim razinama i naplata tog osnovanog duga bi mogla pomoći poduzetniku da preživi krizu”, navodi Oreščanin.

Prijedlog zastoja ovrha na 3 mjeseca nije poslovno adekvatno rješenje, a upitno je i pravno je li ispravno, smatra odvjetnik Mićo Ljubenko, jer bi se onemogućila pravna zaštita vjerovnicima i prema onim dužnicima koji nemaju problem likvidnosti, niti sami traže pravnu zaštitu kroz predstečaj ili stečaj.

Kad smo prvi puta dali pravo na otvaranje predstečaja bez kriterija kroz predstečajeve kod Fine, podsjeća, to je uzrokovalo više štete nego koristi.

“Većina poslovanja između poduzetnika obavlja se tako da se prvo isporučuje roba ili usluga, a zatim se u rokovima dospijeća plaća. Avansno plaćanje je iznimka, a ne pravilo. Sada će svaki financijski direktor morati još jednom procijeniti prihvaća li rizik isporuke robe veće vrijednosti, ako npr. ne može naplatiti dug zadužnicom kroz 3 mjeseca. S druge strane, ugovorio je isporuku robe s odgodom plaćanja i promjene zakona nisu razlog da se ne poštuje ugovor”, kaže Ljubenko dodajući da ipak srećom izgleda neće doći do zastoja ovrhe prema poduzetnicima na Fini.