Je li SARS-CoV-2 mutirao? Prema jednoj preliminarnoj studiji, jest. No, odmah ćemo napisati i dvije pozitivne informacije. Studija je preliminarna, što znači da nije sankcionirana od strane drugih stručnjaka te time još nije predviđena za objavu u nekom važnijem znanstvenom časopisu, piše Večernji list.

Druga je puno bitnija, ova mutacija, ako se potvrdi da su autori studije, grupa znanstvenika s australskih i taiwanskih znanstvenih institucija, izveli pravilne zaključke, neće spriječiti razvoj cjepiva za SARS-CoV-2. Tako barem tvrdi američki Newsweek koji je objavio tekst o studiji prije nekih tjedan dana.

U studiji se istraživalo genetski model 106 uzoraka novog koronavirusa SARS-CoV-2 iz njime pogođenih zemalja s različitih strana svijeta. Ti su uzorci uspoređeni s 39 sekvenci genoma koronavirusa SARS-CoV koji se pojavio 2002. godine i uzrokovao epidemiju. Znanstvenici su zaključili kako SARS-CoV-2 ima znatno nižu stopu mutacije i genetsku raznovrsnost u odnosu na svojeg prethodnika.

Svjetska zdravstvena organizacija

WHO otkrio odakle je vjerojatno potekao koronavirus

– Relativno stabilni genom virusa SARS-CoV-2 dobar je indikator za mogućnost kontrole epidemije koju je izazvao jer manje mutiranja podiže nade u brzi pronalazak cjepiva i lijekova, stoji u studiji. Svoj optimizam zasnivaju na tvrdnji kako je kod zapažene mutacije šiljasti (spike) protein koji ovom virusu omogućuje da se prikvači na ljudsku stanicu ostaje uglavnom nepromijenjen. Analiza jednog uzorka prikupljenog u Indiji 27. siječnja pokazala je, kako se navodi, prvi dokaz značajnije mutacije virusa SARS-CoV-2, no koja ga je učinila manje sposobnim da se prihvati za stanični receptor ACE2. Savršeno je jasno da se u studiji upozorava kako bi dalje mutacije mogle dovesti u pitanje razvoj cjepiva.

– Kako se virus brzo širi svijetom te se prikuplja još podataka o njegovom genomu, potrebno je pozorno pratiti njegovu evoluciju i dinamiku mutiranja, stoji u studiji, No, ističe se i kako se potvrđuje kako SARS-CoV-2 ima relativno malu stopu mutacije ali i kako su se već pojavile mutacije s promijenjenom virulentnošću i imunološkim osobinama. Druga se slična studija pojavila jučer u South China Morning Postu. Riječ je o studiji jedne od najvažnijih kineskih znanstvenica koji je zaključio kako je sposobnost mutacije novog koronavirusa ipak debelo podcijenjena te se različitim njegovim sojevima mogu atribuirati različiti utjecaji bolesti u različitim dijelovima svijeta. Riječ je o profesorici Li Lanjuanu i njegovim kolegama sa Sveučilišta Zhejiang koji su na malom uzorku pacijenata pronašli veliki broj mutacija koje ranije nisu primijećene. Prema njima, to je bilo zato što se radilo o mutacijama takve rijetkosti da nitko nije mogao pretpostaviti da bi se mogle pojaviti. Tvrde i kako su u laboratorijskim uvjetima dokazali kako određene mutacije mogu stvoriti sojeve virusa daleko ubojitije od drugih.

– SARS-CoV-2 mutirao je na način koji iz temelja mijenja njegovu patogenost, stoji u studiji koja također nije neovisno pregledana od kolega stručnjaka. Do takvih je zaključaka profesorica Li došla analizom sojeva izoliranih od nasumice izabranih 11 pacijenata s COVID-19 te onda testirala koliko efikasno mogu ubiti stanicu. Te smrtonosnije mutacije također su pronađene i kod većine pacijenata u Europi, dok su one manje opasne većinom pronalažene u različitim dijelovima Sjedinjenih Država, poglavito u državi Washington, tvrdi se u studiji. Tako se izvodi zaključak kako je u New Yorku visoka smrtnost upravo zbog činjenice kako je tamo SARS-CoV-2 stigao iz Europe gdje je više zemalja sa sličnom stopom smrtnosti. Navodi se i kako slabija mutacija ne znači nužno i manju opasnost, navodeći primjer dvoje pacijenata u dobi od 30-ak i 50-ak godina koji su zaraženi tim sojem da su ipak ozbiljno oboljeli. Studija bi mogla biti značajna u objašnjenju razlike u smrtnosti od jedne zemlje do druge.

tržište rada

Ostali ste bez posla u koronakrizi? Ove tvrtke su u potrazi za radnicima

Ova kineska znanstvenica ima visoki renome jer je bila prva koja je preporučila karantenu u Wuhanu što je vlada i poslušala, barem prema državnim medijima koje South China Morning Post. Iako se radi o maloj studiji, grupa je profesorice Li otkrila više od 30 mutacija od kojih je 19 bilo sasvim novo. Pronašli su kako neke od tih mutacije mogu dovesti do funkcionalnih promjena u šiljastom proteinu virusa gdje je računalnim simulacijama pokazano kako se tom promjenom povećava zaraznost. U pokusima u kojima su takvim sojevima zaražene stanice pokazalo se kako one mogu rezultirati 270 puta većom količinom virusa od najslabijeg soja. Ti su sojevi, jasno, i najbrže ubili stanicu. U tekstu se navodi kako se koronavirus mijenja brzinom od oko jedne mutacije mjesečno. Do jučer, prepoznato je više od 10.000 sojeva u cijelom svijetu u kojima je pronađeno 4.300 mutacija.

No, isto se tako ističe kako su ta sekvenciranja provođena na standardan način koji rezultat daje brzo ali isto tako je prilično podložan pogreškama. Skupina kineske znanstvenice koristila je suvremeniji pristup. Posebna je zanimljivost pronalaska tri uzastopne mutacije kod istog pacijenta, što je velika rijetkost. No, ovakav je precizniji pristup i dugotrajniji te skuplji, pa nije uvijek primjenjiv. Kao i uvijek kod ovakvih tema, konzultiramo jednog od naših poznatih znanstvenika. Pomogao nam je prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu. I on također upozorava kako je za konačni zaključak potrebno sačekati kompletirane znanstvene studije.

Cijeli članak pročitajte ovdje.