Probleme s plasmanom voća ovog proljeća imat će i proizvođači ranih jagoda iz plastenika. Berba se očekuje ovog tjedna, ali voćari ne znaju kome prodati jagode, jer tržnice ne rade, a trgovački lanci nabavljaju voće iz uvoza, pišu Večernje novosti.

Online prodaja još nije dovoljno zaživjela, pa će se samo dio uroda moći prodati putem interneta. Inače, u petak je počela s radom Elektronska tržnica Srbije, gdje građani mogu kupovati uz jednostavnu registraciju.

“Otkup smo dogovorili u siječnju s jednim trgovačkim lancem. Početna cijena jagode bit će oko 400 dinara za kilogram (oko 25 kuna), što je na razini prošle godine”, kaže Goran Đaković, proizvođač jagoda izu Stojnika. “Očekujemo da Ministarstvo poljoprivrede uvede prelevmane na uvoz voća i povrća. Takve odluke donijele su i druge zemlje”, objašnjava Đaković.

Kasni pomoć države

Srbija godišnje izveze oko 15.000 tona svježe i smrznutih jagoda, vrijednih oko 24,5 milijuna eura, najviše u zemlje EU i Rusiju, koja je ponovno postala glavno tržište za srpske jagode. Prošle godine se samo iz Pocerine svakog dana u sezoni isporučivalo oko 50 tona tog voća, pa je nekoliko šlepera stalno bilo parkirano na mjestima za ukrcaj.

Uglavnom su to bili nakupci iz Srbije, ali su se pojavili i kupci iz Rusije. “Moskva voli srpske jagode. Cijela Rusija voli jagode iz Srbije”, rekao je Rasim Rahmanov, koji je iz Moskve stigao u Pocerinu kupovati to voće. Zbog velike potražnje, cijena se mijenjala, a kretala se od 120 do 150 dinara.

U Srbiji se jagode uzgajaju na oko 6800 hektara. “Uzgajamo jagode na 20 ari, ulaganja su bila velika, a prihod će biti nikakav. Voće i povrće ne može čekati bolje dane i strategiju za pomoć koja kasni, a za nas je već kasno. Jer urod samo što nije dozrio, a nemamo ga kako prodati”, rekla je za agenciju Rina Mina Ranković iz sela Prijevor pokraj Čačka.

U Srbiji je oko 500 tisuća registriranih poljoprivrednih kućanstava, tako da probleme danas ima velik broj ljudi. I dalje se očekuje da Ministarstvo poljoprivrede izađe sa strategijom za pomoć, iako pojedini poljoprivrednici smatraju da će tada biti kasno.

Najgore malim proizvođačima

“Voće, povrće, kao i mliječni proizvodi propadaju. Najviše su pogođena mala obiteljska kućanstva koja žive od svog rada na zemlji.

Stanje bi bilo barem malo bolje da je, kada su se zatvorile tržnice, organizirano da općina otkupi urod, pa možda i po nižoj cijeni. Ali do toga nije došlo”, rekla je Mina Ranković.

Jedini način prodaje proizvoda u vrijeme epidemije koronavirusa i izvanrednog stanja ostaju online tržnice i internet, što je natjeralo srpske seljake da prvi put u potpunosti ovise o suvremenim tehnologijama.

“Online tržnice su dobra stvar, a posebno za nas koji smo i inače obavljali dostavu proizvoda. Ali ipak takva prodaja ne može se usporediti s onom koju smo imali na klasičnim tržnicama. Tamo se nakupcima prodaje dnevno i preko 200 kilograma, a sada je to samo nekoliko kilograma jagoda za kućne potrebe potrošača, a morate uračunati i troškove”, objasnila je Mina Ranković.