S obzirom na to da je već početkom ožujka izdana preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite da se odgodi pružanje usluga osobama koje dolaze iz tada zahvaćenih područja, strani pacijenti, kako bi se spriječio rizik mogućeg širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom, a kasnije i odgoda svih elektivnih zahvata te pregleda na području Hrvatske koji nisu nužni, te nisu hitna stanja, gospodarska djelatnost privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb je potpuno onemogućena.

Kako pojašnjavaju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, njihove članice najvećim dijelom posluju na slobodnom tržištu. Jadranka Primorac, predsjednica udruge, ističe da je dodatno uvođenje mjere kojom je onemogućeno slobodno kretanje izvan mjesta prebivališta doprinijelo smanjenom obujmu pružanja zdravstvenih usluga, pa čak i onih koje su pokrivene uputnicama HZZO-a.

“Neke ustanove su se potpuno zatvorile, a neke rade smanjenim kapacitetom. Pacijenti se naprosto boje dolaziti i otkazuju već dogovorene preglede.

Naše procjene su da je najveći dio privatnih zdravstvenih institucija u našoj zemlji zatvoren, a ostale rade s kapacitetom 10-20%. Primjerice, stomatološke ustanove, sukladno preporuci stožera i komore dentalne medicine su potpuno zatvorene, izuzev za hitna stanja.

Nikad dosad, dakle, tijekom svog postojanja privatni sektor u zdravstvu nije bio u takvoj krizi, a procjena gubitaka sektora na dnevnoj bazi je između 10 i 15 milijuna kuna”, kaže Jadranka Primorac. Dodaje da je sasvim sigurno da će se globalno, i nakon korona krize, promijeniti puno toga, posebice u industriji medicinskog turizma, tj. pružanju zdravstvenih usluga pacijentima koji se liječe izvan svojih matičnih država.

Nema te mjere…

“Mi svi radimo projekcije i planove za najcrnje scenarije pa i one da se ova situacija ne normalizira narednih 12 mjeseci. Naše tvrtke imaju jako malo novca na računu, ne znam je li to ljudi uopće razumiju, većina tvrtki može opstati do tri mjeseca, a jako mali broj duže od tog perioda. Niti jedna mjera bilo koje države ne može zamijeniti vraćanje normalnoj gospodarskoj aktivnosti, pa iako ono bilo i djelomično”, ističe Primorac.

U ovoj HUP-ovoj udruzi naglašavaju da im je potpuno jasno da hrvatska Vlada ne može uvesti mjere koje se provode npr. u Njemačkoj gdje država “pokriva“ 75% troškova ukupnog poslovanja ugroženih gospodarskih subjekata, međutim da Vlada nakon “travanjskog paketa“ mjera, koje su kratkoročnog karaktera, treba prezentirati mjere srednjoročnog i dugoročnog karaktera.

Prije svega misle na hitne i brze kreditne linije za održavanje likvidnosti tvrtki bez nepotrebnih birokratskih zavrzlama te mogućnost reprograma postojećih kredita.

AI stvara transformaciju

Jadranka Primorac procjenjuje da, bez obzira na ovu krizu, tehnologija i znanost neviđeno napreduju, te će u tom smislu uređaji za prikupljanje podataka postati eksponencijalno sofisticiraniji i kontinuirano će pratiti faktore aktivnosti, zdravlja i okoliša.

“Sasvim sigurno zdravstvo budućnosti više neće biti jedna velika zgrada koja pruža skupu bolničku skrb za široki spektar bolesti. Tijekom sljedećih deset godina ono što konvencionalno smatramo bolnicom bit će rezervirano samo za najozbiljnije bolesnike i za vrlo složene postupke.

Naime, podaci i nove tehnologija omogućit će pacijentima da se riješe mnogih rutinskih zdravstvenih problema kod kuće. Također, umjetna inteligencija ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka u najbolja moguća rješenja.

Uz pomoć umjetne inteligencije bolje ćemo razumjeti i bolest i bolje pristupiti pacijentu. Umjetna inteligencija će kreirati potpuno personaliziranu (preciznu) medicinu i holistički pristup određenim bolestima kako bi liječnici mogli donijeti bolje odluke, te tako utjecati na bolje ishode liječenja”, kaže Jadranka Primorac, predsjednica HUP – Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb.