Trgovanje u ožujku na burzama širom Europe snažno je skočilo, pokazuju najnoviji podaci. Prosječni dnevni trgovinski volumen na europskim burzama prošloga je mjeseca skočio na 69 milijardi eura, pokazuju podaci Cboe Europe koje prenosi Financial Times. Radi se o povećanju od 60 posto na godišnjoj razini.

Velika volatilnost

Na njemačkoj trgovinskoj platformi Xetra prošloga se mjeseca protrgovalo vrijednosnicama za 259,6 milijardi eura, što je najviša razina od siječnja 2008. godine, pokazuju podaci Deutsche Börsea. Na Londonskoj burzi promet je u nekoliko slučajeva tijekom ožujka prešao 10 milijardi funti, više nego dvostruko više od lanjskog dnevnog prosjeka od 4,6 milijardi funti.

Podaci o velikom povećanju prometa dobro opisuju vrlo veliku volatilnost na globalnim burzama u posljednjih mjesec dana izazvane pandemijom koronavirusa.

Podsjetimo, prošloga je mjeseca američki burzovni indeks S&P 500 zabilježio svoj najbrži pad u “medvjeđe tržište” dok je britanski FTSE 100 proživio najgore tromjesečje od 1987. godine. Veliko povećanje prometa zasluga je i činjenice da su veliki institucionalni ulagači trgovali vrijednosnicama izravno na burzama, umjesto preko banaka ili visokofrekventnog trgovanja.

To pokazuje i podatak da je udjel burzi i multilateralnih trgovinskih platformi još u prosincu iznosio 45 posto, ali se u ožujku popeo na 54 posto, pokazuju podaci tvrtke Big XYT. Peter Sleep, fond menadžer u Seven Investment Management, pojašnjava kako bi u normalnijim tržišnim okolnostima veliki institucionalni ulagači radije trgovali što anonimnije, čekajući najbolju cijenu i što niže transakcijske troškove.

Dobrodošla promjena

U pravilu, koristili bi vanburzovna mjesta za trgovinu, takozvane “dark poolove” gdje se cijene vrijednosnica objavljuju tek nakon što je transakcija izvršena.

“Kada je kriza udarila, odlučili su se za najtransparentnije i najkorištenije trgovinske platforme, a transakcijski troškovi nisu takav problem kada vam je potrebna likvidnost”, naglašava Sleep. No, ovo je i dobrodošla promjena s obzirom na regulatornu polemiku u Europi oko trgovanja velikim količinama dionicama izvan burzovnih knjiga ponuda.

Europski financijski regulatori smatraju da trgovanje u “dark poolovima” dovodi u nepovoljan položaj male ulagače. Kako bi se povećala transparentnost, MiFID II financijska direktiva uvela je ograničenje trgovanja u “dark poolovima” i zabranu bankama da naloge klijenata izvršavaju u vlastitim brokerskim odjelima.

Međutim, europski regilator ESMA objavio je krajem prošle godine kako je MiFID bio tek djelomično uspješan u tome.