Država je u Upravu Ine postavila svoje predstavnike na tri od šest mjesta na koje ima pravo. Iz stare ekipe koja je njezin interes zastupala devet godina, ostao je samo Niko Dalić, suprug bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić.

Na mjesta Davora Mayera i Ivana Krešića sjest će idućih pet godina Barbara Dorić, koja dolazi s pozicije direktorice LNG Hrvatska i dio je HNS-ove kvote, te Darko Markotić, koji slovi kao Molov kadar u Ini, u kojoj je napredovao od pripravnika do izvršnog i operativnog direktora u više važnih sektora, a nedavno je “sklonjen” na mjesto savjetnika predsjednika Uprave.

Naravno, o troje ljudi u Upravi ne ovisi i kako će se riješiti slučaj Ine i prvo obećanje Andreja Plenkovića iz 2016. da mu je cilj od Mola otkupiti cjelokupan udjel u Ini, ali odabir itekako ima simbolično značenje. Imenovanje novih ljudi, koji formalno jest nužan zbog isteka mandata, dolazi baš u vrijeme u kojemu bi prema najavama trebao biti finiš u realizaciji premijerovog obećanja.

Prema ranijim najavama, kada je ljetos sklapan ugovor s novim savjetnikom Lazardom, u prvom tromjesečju trebao je biti obavljeno dubinsko snimanje i sve spremno za predaju ponude Molu.

No, prije dva tjedna iz vladinog priopćenja doznaje se da se snimanje još provodi, te da se u drugom kvartalu očekuje procjenu vrijednosti. I prije koronakrize, dakle, proces je kasnio i vjerojatno je ministar energetike Tomislav Ćorić još žalosniji nego ljetos, kada je izrazio žaljenje što je od premijerovog obećanja propušteno 900 dana, jer već treba žaliti za izgubljenih skoro 1200 dana.

Ina danas nije što je bila, proizvodi manje domaćeg plina i nafte, no pandemija je podsjetila da država treba imati tzv. kritičku infrastrukturu u koju ulazi i energetika.

Konstantno odugovlačenje odluke o pregovorima Plenkovića će tako dovest pred stol s Molom u najnepovoljnijem trenutku, u kojemu se gospodarstvo poljuljalo i državne financije usmjerava ka njegovom održavanju. Tako su i šanse da on ispuni svoje prvo obećanje do izborne kampanje sve slabije.