Veliki broj ljudi u ovom trenutku zbog pandemije bolesti uzrokovane novim koronavirusom, radi od kuće. Mnogi nisu u praksi navikli na takav fleksibilni oblik rada već na onaj u kolektivu i uredskim prostorima što će se, osim na privikavanje na novi obrazac i manjak socijalnog kontakta, odraziti i na prehranu.
O izazovima koje donosi usklađivanje poslovnih obveza i zdrave prehrane razgovarali smo s poduzetnikom Mirkom Logožarom koji na svojoj edukativnoj platformi Different, između ostalog, putem online tečajeva i zabavnih sadržaja svakodnevno educira druge kako paziti na prehranu, ali i redovito tjelovježbu.
“Prehranu na poslu možemo podijeliti u dvije kategorije: oni koji hranu nose od doma i oni koji naručuju. Kako su ovi drugi sada kod kuće, prisiljeni su kuhati, a možda nemaju znanja o tome ni praktične recepte pri ruci pa su u situaciji da ne znaju što kuhati, ne znaju što spremiti, a rade jednakim tempom od kuće, ako ne i većim”, smatra Logožar.
Fokus na brzu pripremu
Kako tumači, potrebno je zadovoljiti unos makronutrijenata i mikronutrijenata, unijeti dnevnu dozu povrća, dovoljno proteina, pripaziti na omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina te uvijek ostaviti barem 20% dnevnog kalorijskog unosa za svoj gušt.
“Kada radimo od kuće, činjenica je da zaboravljamo jesti jer više nemamo kolektivne pauze gdje pijemo kavu zajedno, gdje jedemo zajedno i tu nedostaje taj faktor društva, ali evo jedan savjet što zaposlenici koji rade od doma mogu napraviti: koristeći chat servise koje koriste jedni drugima poslati sliku svojeg današnjeg obroka i tako jedni drugima dati ideje što jesti, ali i podsjetiti se da je vrijeme za obrok”, savjetuje Logožar.
Podsjeća i da je dobro često provjetravati prostorije jer vladaju i drugi virusi, a plan prehrane trebali bi, kaže, zasad usmjeriti na održavanje ili jako blagi deficit ako je cilj mršavljenje.
“Trenutačno nije vrijeme za jače deficite u svrhu mršavljenja. Trebamo se čuvati, unositi kalorija koliko nam je potrebno za održavanje i posebno pripaziti na dnevnu dozu povrća koju toliko ističem, a koja bi trebala biti oko 300-500 grama povrća dnevno”, naglašava Logožar te dodaje da u paketu s prehranom ide i redovita tjelovježba, tim više što sada više vremena provodimo doma u sjedećem ili ležećem položaju.
“Važno je održati razinu tjelovježbe. Moj savjet drugima je: pronađite neki 30-dnevni izazov za bilo koju vježbu, okupite još 2-3 osobe i odredite u koje doba dana radite izazov, primjerice od 15:00 do 15:15 – prije početka izazova/vježbanja napravite selfie i pošaljite u grupu. Tako znate da u isto to vrijeme druga osoba također radi vježbe, niste sami i međusobno se motivirate”, savjetuje Logožar i podsjeća da trenutačno ionako većinom komuniciramo putem IM servisa ili videopoziva.
“Mislim da je zaista dobra ideja okupiti prijatelje u posebnu chat grupu, nazvati je Zdrava karantena’ ili tako nešto te tamo dijeliti svoje ideje za recepte, fotografirati se prije i nakon treninga te informirati jedni druge o tome kako im se kreće kilaža i obujmi pojedinih dijelova tijela. Generalno je tu uvijek prisutan osjećaj da imamo više energije, da smo ‘živi’, razgibani, odmorni – a na sve to utječe količina sna, tjelovježbe i većinski nutritivno bogate prehrane”, kaže Logožar dodajući da je sada najvažnije izvući maksimum iz cijele situacije te zadržati razinu motivacije i nastaviti s primjenom zdravih navika.
Savjetuje ljudima i da se fokusiraju na jela koja mogu relativno brzo pripremiti. “Jedan od recepata koje zaista volim raditi je sljedeći: pileća prsa narežem na trakice, začinim medom, limunom i senfom i krenem ih peći, tik prije no što su gotova, prelijem ih s decilitrom vode u kojoj sam prokuhao pola povrtne kocke.
Zatim to posipam s kus kusom i u sve to dodam mješavinu soja sosa, meda i češnjaka. Ako nemate soja sos, med i češnjak su također izvrsni. Paralelno s tim, kuham smrznuto povrće. U roku od 15 minuta imam super obrok”, ističe naš sugovornik koji smatra da je potrebno imati dobru zalihu smrznutog povrća, tim više što je ljudima kretanje ograničeno i ne mogu na tržnicu po svježe povrće.
“Nutritivno razlike između svježeg i smrznutog povrća nema, postoje razlike u okusu, ali to se riješi začinima. Osim toga, osigurao bih adekvatnu količinu proteina kroz svježe sireve, whey protein i ostale životinjske i biljne izvore proteina, ovisno o osobnim prehrambenim preferencijama pojedinca.
Naravno, tu su i razni izvori ugljikohidrata, a sve više vidim ljude kako su počeli raditi kruh kod kuće što je super, stvara se nova generacija kuhara”, smatra Logožar kojem manija kupovanja brašna, šećera i ulja nije jasna, ali smatra da odražava generalnu razinu svijesti o zdravom načinu života kod nas koja je poprilično niska.
Grickanje da, ali iz posudica
Upozorava i da je jedan od problema grickanje dok smo za računalom, a većina je danas na poslu za računalom.
“Moj glavni savjet je da se ne gricka iz vrećice već iz posudica. Posvuda ćete pronaći hvalospjeve o bademima kako su oni zdrava grickalica, slobodno ju jedite, a nitko ne priča o kalorijama koje badem itekako sadrži. Šaka badema koja teži oko 25 grama ima 150 kalorija. Zato je najbolje staviti primjerice šaku i pol badema u posudicu i tako paziti na dozu kako ne biste pretjerali s kalorijama”, navodi.
Kaže da bi volio vjerovati da će ljudi nakon ovog perioda samoizolacije steći nove kulinarske vještine i izaći zdravi, dobrog izgleda i novih navika, ali smatra da je stvarnost takva da će ih biti možda jedan posto.
“Nažalost, zdravlje i kvalitetna prehrana prilično su nisko na razini prioriteta i počinju biti važni tek kada se pojavi neki zdravstveni problem. Ljude treba tjerati na tjelovježbu i u normalnim uvjetima, a kamoli sada kada nemaju nikoga da ih tjera. Zato osjećam određenu dozu odgovornosti da ljudima koji me prate ponudim još kvalitetniji sadržaj, prilagođen dobu korone i tako pokušam stvoriti nove, zdrave navike. Možda na kraju ipak ljudi shvate koliko je jednostavno pripremati obroke kod kuće, hraniti se kvalitetno i da je za trening doslovno potrebno par kvadrata u kući”, zaključuje poduzetnik Mirko Logožar.
