Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poziva Vladu RH da u što kraćem roku pokrene konkretne mjere angažiranja radne snage koja uslijed COVID 19 epidemije prima novčanu pomoć od države, kao i sve nezaposlene, na sezonskom radu u poljoprivredi, a po modelu ostalih EU zemalja koje su već pokrenule slične prakse.

Za razliku od ostatka hrvatskoga gospodarstva, poljoprivreda ovisi mahom o velikim subjektima, koji zapošljavaju široki profil visokoobrazovanih kadrova (tehnolozi, inženjeri, IT stručnjaci, ekonomisti…) koji u takvim sustavima ostvaruju i veća primanja – prosječna neto plaća u 35 najvećih poljoprivrednih subjekata iznosi 4.892,17 kn (podaci DZS za 2018.), a za visokoobrazovani kadar je i veća.  Sve radno intenzivne djelatnosti u poljoprivredi – kao što su voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo, gdje postoji izrazita sezonalnost intenziteta radova, susretale su se s velikim nedostatkom radne snage i prije ove pandemije. Posebno se to odnosi na ubiranje plodina u  kratkom roku u velikoj količini obzirom na tehnološke rokove, što će se kroz sljedećih 20-tak dana pojačano epidemijom COVID 19 dodatno negativno odraziti na berbu koja upravo počinje prvo u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) a nastavit će se i sa sjetvom i berbom u ostatku nadolazećeg perioda za 2020 godinu.

moglo bi vas zanimati

Bavite se turizmom? Dvije mjere Ministarstva turizma stupile na snagu

Istovremeno svjetska opskrba hranom pod pojačanim je rizikom zbog epidemije korona virusom, a opskrba hranom širom svijeta nailazi na sve veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele osigurati opskrbu svojih građana u uvjetima pandemije.  Postoji  bojazan da bi neke vlade mogle ograničiti protok osnovnih prehrambenih proizvoda kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u nabavnim lancima.

„S ovim mjerama, koje moraju biti brzo usvojene, država bi potaknula domaću proizvodnju i osigurala opskrbu stanovništva hranom te smanjila pritisak na državni proračun. Uslijed mogućeg smanjenja proizvodnje u Europi i otežane opskrbe te zatvaranja nekih zemalja za izvoz, čemu i sada svjedočimo, tržište bi moglo biti zakinuto za neke vrste proizvoda i hrane. Hrvatska kao velika uvoznica hrane mogla bi biti na udaru prije svega u opskrbi proizvoda u kojima nismo samodostatni – svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća.“ – ističe predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Dalibor Kezele.

Brojne zemlje EU, poput Austrije, Njemačke i Francuske pozivaju na „poljoprivredni patriotizam“ te angažman nezaposlenih na rad u poljoprivredi zbog nedostatka sezonskih radnik uslijed zatvaranja granica.  Austrija i Francuska su već otvorile posebne web stranice na kojima pozivaju nezaposlene/volontere da se prijave za sezonski rad u poljoprivredu u iduća tri mjeseca (berba šparoga, voća, povrća i sl.).

Njemačka je otišla korak dalje te radi na izvanrednim mjerama poput angažmana radnika iz drugih sektora poput ugostiteljstva. Najavljeno je usvajanje privremenih fleksibilnih rješenja kao što je ublažavanje propisa o honorarnim poslovima ili nedjeljnom radu i dr. Njemačkoj trenutno nedostaje preko 280.000 sezonskih radnika u poljoprivredi, u Francuskoj se procjena kreće oko 200.000 radnika, dok u Austriji nedostaje 5.000 radnika koji bi radili u žetvi, a u industriji prerade mesa čak  9.000 radnika.

„Vlada RH ima ustavnu obvezu osigurati hranu za svoje stanovnike, a sada je prilika za napraviti ozbiljan zaokret u poljoprivredi. Konkretne mjere potrebne su nam odmah kako bi osigurali opskrbu i uklonili prepreke u proizvodnji. Uz sve nužno potrebne propisane epidemiološke mjere, no još uvijek bez stručnih smjernica za organizaciju nesmetane proizvodnje u vrlo složenim tehnološkim procesima proizvodnje hrane, problem sa samo jednom inficiranom osobom može zaustaviti čitave pogone i dodatno opskrbu dovesti pod upitnik. Radi toga je hitno potrebno imati plan i razrađene sve „B opcije“ ne samo na razini  kompanija nego i sektora u cjelini. A nakon krize potrebno je poraditi na cjelovitoj promjeni poslovnog modela u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana gospodarstva i u ovim okolnostima jasno vidljivo da je dostupnost hrane stanovništvu i pitanje nacionalne sigurnosti.“, navela je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.