Gost Newsrooma na N1 televiziji bio je predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta dr. Mato Njavro. Prognozira da svijet čeka nova recesija, ali da ona za Hrvatsku može biti izvrsna prilika.

Ističe da je današnja kriza drugačija od one iz 2008. jer današnja ima dva elementa – zdravstveni i ekonomski.

“Mjere koje su donijele Vlade i tako zaustavile protok roba, usluga i proizvodnje, te mjere će neminovno dovesti do nove recesije i najvećeg globalnog šoka oo 2008. godine”, ustvrdio je dr.sc. Mato Njavro.

Prisjetio se da je upravo 2008. radio u Londonu u Lehman Brothers pa je iz prvog reda gledao imploziju financijskog sustava koji se onda prelio na realnu ekonomiju.

smanjuju radna prava

Stiže ‘korona zakon’: Plaće će se rezati bez pristanka radnika, smanjuje se naknada za nezaposlene…

Kaže da se Kina počela oporavljati, ali polako. “U veljači je u Kini prodano 80 posto manje auta nego u istom mjesecu godinu prije, tako da od Kine ne možemo očekivati da napravi ono što je napravila 2009. i tu vidim rizik za globalnu ekonomiju.”

Ima razloga za optimizam

Ipak ima razloga za optimizam, smatra Njavro, a vidi je u ozbiljnosti kojom su vlade najvećih globalnih igrača SAD, Kine i EU, shvatile ovaj izazov. Navodi primjer da svi veliki igrači upumpavaju novac u ekonomski sustav i svi rade na tome da donesu paket mjera koje bi pomogle pa tu vidi tračak nade.

Zatvaranje u kuće neće biti dovoljno

Šest koraka koje svaka zemlja mora poduzeti kako bi spriječila masovnu smrtnost od koronavirusa

Njavro opisuje da su najviše pogođeni avioindustrija i turizam jer je njima prihod od danas do sutra nestao. Najveći igrači mogu preživjeti maksimalno šest mjeseci, određene industrije će biti enormno pogođene, veliki dio hrvatskog BDP-a ovisi o turizmu pa će se to i kod nas preliti.

Kina je tvornica za cijeli svijet, ne možete kupiti elektronski uređaj da nije iz Kine, 80 posto medicinske opreme za SAD dolazi iz Kine pa misli da će doći do reevaluiranja lanaca opskrbe na način da će dio ostati u Kini, a dio će se premjestiti ako ne izravno natrag u Europu i SAD onda u Meksiko ili istočnu Europu.

Nada se da nećemo ponoviti pogrešku iz 2008. kada smo, kaže, krizu pokušavali riješiti dizanjem poreza i prelamajući ga preko leđa privatnog sektora. Nada se da će biti drugačiji pristup koji neće uključivati žrtvovanje privatnog sektora. Za mjere Vlade kaže da ih se treba gledati kao prve mjere koje će se mijenjati.

Trebamo iskoristiti krizu za promjenu paradigme

“Hrvatska je krenula sramežljivo s mjerama, ali vjerujem da će se one u budućnosti mijenjati i biti puno agresivnije.”

Misli da će pomoći i članstvo u Europskoj uniji jer ćemo imati pristup mehanizmima kojima nismo imali pristup 2008., a misli i da je EU pripremljenija nego u prijašnjoj krizi.

Važnost uloge državnih politika

Koliko će recesije iz 2008. i 2020. biti drugačije i zašto je to važno

Predlaže tako da se Hrvatska zaduži i stvori državni investicijski fond i uz pomoć njega ulaže u dionice perspektivnih kompanija kojima treba pomoć i tako pomogne poduzetnicima, a ne samo otpisivanjem poreza.

Misli da Hrvatska nije radikalno zadužena pa ima prostora za zaduživanje, ali samo ako jako pazi za što se zadužuje. “Bilo je projekata poput raznoraznih dvorana i drugih projekata za koje se nismo trebali zaduživati i opterećivati buduće generacije”, zaključuje Njavro.