Brojni poduzetnici koji su kao obveznici fiskalizacije dnevno izdavali račune mjerene tisućama, desecima ili stotinama tisuća kuna (pa i više) od prošlog petka zatvorili su vrata.

Ograničenje slobode kretanja i izvanredni režim poslovanja koji od prošlog petka uključuje i zabranu rada za niz uslužnih djelatnosti te za mnoge trgovine (uz skraćeno radno vrijeme za ostale), jasno se očituju i u najnovijim podacima Porezne uprave o fiskalizaciji.

Iako je zadnje postroženje mjera vezanih uz (ne)rad trgovina te kafića, frizera, kina i brojnih drugih iz sektora usluga prošli tjedan na snazi bilo samo tri dana, u usporedbi s drugim tjednom ožujka u trećemu je zabilježen pad fiskaliziranog prometa u djelatnosti trgovine za 20 posto, s tim da je broj izdanih računa bio 23 posto manji.

Po prošli tjedan izdanim računima u trgovini je potrošeno oko 540 milijuna kuna manje nego tjedan prije (2,17 prema 2,71 milijardu kuna). Još donedavno trgovina je u sličnim usporedbama zbog pohoda građana u kupnje zaliha namirnica i drugih potrepština ukupno bilježila rast prometa.

Nasuprot tome, u turističko-ugostiteljskom sektoru već s početkom epidemije uzrokovane virusom Covid-19 očit je snažan pad aktivnosti, a kako se bliže uskrsni blagdani pad je sve izraženiji, pogotovo u međugodišnjim usporedbama.

Prošli tjedan je tako u djelatnostima pružanja usluga smještaja te pripreme i uluživanja hrane fiskalizirani promet iznosio samo 58,3 milijuna kuna. U odnosu na drugi tjedan ožujka s 200 milijuna kuna vrijednih računa to je pad za čak 71 posto.

U svim ostalim djelatnostima koje su podložne fiskalizaciji pad prometa u prošlom u odnosu na tjedan prije bio je desetak milijuna kuna (700 prema 710 milijuna). U konačnici su kroz sustav fiskalizacije proteklog tjedna prošli računi vrijedni ukupno 2,82 milijarde kuna, što je 800 milijuna kuna ili 22 posto manje nego tjedan prije.

U usporedbi s istim razdobljem 2019. prošlotjedni je ukupni fiskalizirani promet manji za 11 posto ili za oko 360 milijuna, s tim da je pritom izdano gotovo trećinu računa manje. Iako je i u trgovini bilo znatno manje računa, u prosjeku su košarice bile izdašnije pa je promet na kraju pao samo dva posto ili 50-ak milijuna kuna.

Značajni minusi

Dakako, mnoge trgovačke struke pritom trpe značajne minuse koji su ublaženi pojačanoj potrošnjom u segmentu trgovine(pretežito) hranom i drugim kućanskim (higijenskim) potrepštinama.

U turističko-ugostiteljskom sektoru međugodišnje usporedbe upućuju na još drastičniji pad. Prošlotjedni fiskalizirani promet od 58 milijuna kuna u odnosu na treći tjedan lanjskog ožujka (s 263 milijuna kuna vrijednosti izdanih računa) manji je čak 78 posto, a tek nešto manje (72 posto) pao je i broj izdanih računa.

Kad se isključe pokazatelji za trgovinu i turističko-ugostiteljski sektor, i sve ostale djelatnosti koje su obveznici fiskalizacije ukupno su u prošlom tjednu (u odnosu na isti lanjski) zabilježile godišnji pad, i to nešto veći od 15 posto, sa 700 na 590 milijuna kuna.

Usporedi li se proteklo jednomjesečno razdoblje (od 24. veljače do 22. ožujka) s usporedivim u 2019. ukupan je fiskalizirani promet još u plusu za oko pola milijarde kuna ili 4% . To je u najvećoj mjeri rezultat rasta u trgovini.

Pojačane kupnje potaknute koronavirusom u tom su razdoblju rezultirale porastom fiskaliziranog prometa za sedam posto ili 650 milijuna kuna (na 9,33 milijarde). U isto vrijeme djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilježe pad prometa veći od četvrtine (27%); dok je u tih mjesec dana lani vrijednost izdanih računa premašila milijardu kuna, u proteklih mjesec dana je 748 milijuna.

Sve ostale djelatnosti u sustavu fiskalizacije očito su prije prošlotjednog postroženja režima rada, u prosjeku ostvarivale rast pa je tako i njihov fiskalizirani promet (dakle, djelatnosti mimo trgovine i ugostiteljstva) u proteklih mjesec dana još premašivao usporedivi lanjski za više od 4% (2,82 prema 2,7 milijardi).

Rošada strukture i daljnji pad

Već iduća objava ažuriranih podatak o fiskalizaciji sigurno će pokazati i značajnije padove prometa. Izvjesno je i da će se ove godine promijeniti i struktura potrošnje.

Nakon što je posljednja dostupna slika prema DZS-ovoj Anketi o potrošnji kućanstava (lani objavljena struktura za 2017.) pokazala i smanjenje udjela izdataka za hranu i bezalkoholna pića na 28%, prema svemu sudeći, oni će ponovno premašiti 30 posto.