Hrvatska narodna banka aktivirala je dobar dio svog arsenala mjera u cilju ublažavanja trenutnih posljedica epidemije uzrokovane virusom Covid-19 na financijska tržišta.

“Već” dva dana traje predah od deviznih intervencija, pa su jučer u prvom planu bile kupnje državnih obveznica, i to uz prilagodbu pravila izvanrednim situacijama.

Nakon što su se investicijski fondovi našli pod pritiskom pojačanih  isplata udjela, HNB je već u petak započeo s izravnim otkupom državnih obveznica dajući time impuls poljuljanom tržištu obveznica.

Za prvu ruku tada je otkupio nepunih 213 milijuna kuna nominalne vrijednosti obveznica RH, ali uz najavu sličnih akcija za ovaj  tjedan.

Prilikom najave nastavka aktivnosti otkupa prvi je put HNB  dao i tjedni kalendar tih operacija – od srijede do petka po 300 odnosno 400 milijuna kuna, a usto je izravan pristup aukciji sa banaka proširio i na  investicijske fondove i osiguravatelje te mirovinske fondove. Uoči jučerašnje aukcije, pak, središnja je banka skinula ograničenja iznosa otkupa.

Znači li to da je interes (u prvom redu investicijskih fondova) bio veći od prvotnog plana, do zaključenja tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika nije bilo poznato jer je početak aukcije pomaknut na popodnevne sate. No, ishod smo objavili večeras na našoj web stranici.

No, u fondovskoj industriji neslužbeno se može čuti da je iz obvezničkih i novčanih  fondova proteklih dana povučeno približno 10-15 posto sredstava. Na imovinu od oko 17 milijardi kuna (približno 11 plus 6) to znači između 1,7 i 2,5 milijarde, što je očito iznos koji nije uputno prepustiti rješavanju na tržištu.

U tom smislu svakako se dobrodošlim smatraju i strukturne i redovne repo operacije, poput ovotjedne na kojoj je uz zalog (i) državnih obveznica financijskom sustavu otpušteno oko 4,5 milijarde kuna likvidnosti, a što predstavlja više od trećine povučene likvidnosti slijedom četiriju deviznih intervencija od početka prošlog tjedna.

Tim je intervencijama HNB zagrabio u devizne pričuve prodajući bankama čak 1,6 milijardi eura. Posljednja aukcija, s 411 milijuna eura prodanih bankama u ponedjeljak, rezultirala je stabilizacijom tečaja na oko 7,58 kuna za euro, ali već jučerašnja slika na međubankarskom tržištu dala je naslutiti ponovno jačanje deprecijacijskih pritisaka. U popodnevnim satima ponovno je bio na 7,60, a nastavak pritisaka na rast tečaja vjerojatno će potaknuti i novu intervenciju.

Guverner Boris Vujčić je i veličinom aukcija i izvješćem na sjednici Vlade poručio kako Hrvatska raspolaže vrlo velikim deviznim rezervama te da likvidnosti ima više nego dovoljno za zadovoljavanje bilo kakvih likvidnosnih potreba u gospodarstvu.

Naglasio je pritom i kako uslijed smanjenja gospodarske aktivnosti s jedne strane imamo šok ponude, a s druge, zbog gubitka prihoda građana, šok potražnje.

Uz takve vrste šokova, kaže, utjecaj monetarne politike je ograničenog dometa, a pozivajući se na neka očekivanja vezana uz trajanje epidemije (tri, šest ili osam mjeseci) stanje je usporedio s kratkotrajnim ratom.

U svakom slučaju, kod nas je trenutno stres koncentriran prvenstveno na deviznom tržištu i tržištu obveznica, pa su i mjere monetarne politike i usmjerene ublažavanju poremećaja na njima.

U budućnosti je izgledno i pogoršanje likvidnosti poduzeća zbog pada prihoda, pa su supervizorske mjere usmjerene prvenstveno olakšavanju reprograma kredita za poduzeća koja će zapasti u teškoće.

No, sve češće se u vezi s koronavirusom barata duljim trajenjem posljedica, kao što su sve češće ocjene da je EU, pa i hrvatska Vlada sa zaoštravanjem ograničenja kretanja zapravo (za)kasnila. Predsjednica EK Ursula von der Leyen i izrijekom je priznala da je koronaviorus bio podcijenjen te da će se s njegovim posljedicama nositi prilično dugo.