Hrvatske tvrtke još su prošlog tjedna, kako bi zaštitile zdravlje svojih zaposlenika i njihovih bližnjih uslijed pandemije koronavirusa, uvele izvanredne mjere zbog kojih sve veći broj ljudi radi od kuće.
Da je tako potvrđuju i podaci sa stranice vpnMentor, čiji nam je suosnivač Ariel Hochstadt ustupio graf prema kojem je u ovom tjednu upotreba VPN-a u Hrvatskoj, uspoređujući s tjednom prije, porasla više od 77 posto, čak i više od SAD-a u ovom trenutku.
Unatoč izvanrednoj situaciji na globalnoj razini, postoji i pravna strana, točnije Zakon o radu kojim se regulira rad od kuće. Više nam je objasnio dr. Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu
Neće inspektori ići po kućama
Hrvatska ima uređen u Zakon o radu koji je relevantan izvor za rad na izdvojenom mjestu rada; zakonski naziv za ono što u javnosti nazivamo i radom na daljinu ili rad od kuće.
“Od 2003. je, u okviru opsežne intervencije u zakonski tekst, radi prilagođavanja uređenja rada globalizaciji i pojavi fleksibilnijih oblika rada uređen specifičan sadržaj ugovor o radu za rad na izdvojenom mjestu rada.
Dio uređenja, umjesto odredbi o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora, otkaznim rokovima, osnovnoj plaći, dodacima na nju, razdobljima isplate primanja te trajanju redovitog radnog dana ili tjedna, moguće je precizirati kroz poseban propis, drugi zakon, kolektivni ugovor, pravilnik o radu, sporazum poslodavca s radničkim vijećem ili ugovor o radu”, objašnjava Gotovac.
Zakon o radu propisuje sadržaj koji sam ugovor o radu na izdvojenom mjestu ima sadržavati i toga se, kaže, moramo držati.
“Niije za očekivati da će inspekcijski nadzor rada sada ići ‘po kućama’; svakako se neće sankcionirati poslodavce koji su ionako zatečeni šokom i financijskim posljedicama ove izvanredne situacije, no valja se držati zakonskih rješenja. U ovoj situaciji to znači uskladiti postojeći ugovor s onim za specifično obavljanje rada od kuće. Kriza ne znači kršenje zakona, upravo suprotno – držanje pravila propisanog postupanja”, ističe Gotovac te dodaje da se situacija s druge strane može promatrati slijedom odredbe članka 7. stavka 2. Zakona o radu, kojim bi poslodavac jednostrano mogao pobliže urediti mjesto i način obavljanja rada, te da tako odredi rad od kuće.
“Upitno je bi li to bilo sasvim zakonito postupanje te bih rekao da tome treba pribjegavati samo kao posljednjem utočištu u ovoj situaciji. Preporučio bih izmijeniti ili dopuniti ugovor o radu na određeno vrijeme jer to jest ispravan način”, kaže Gotovac.
Kako napominje profesor, ključan je specifičan sadržaj koji mora sadržavati ugovor o radu na izdvojenom mjestu, odnosno potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
“U taj ugovor treba uvrstiti i podatke o radnom vremenu; strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; također uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time; potom naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova; te, konačno i o načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
Jednaki uvjeti
Važno je da plaća radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor za rad na izdvojenom mjestu rada ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće onih koji u prostorijama toga poslodavca rade na istim ili sličnim poslovima, niti se ugovor može sklopiti za obavljanje poslova na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, na kojima se radno vrijeme skraćuje razmjerno utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika te i drugih poslova za koje je to utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom.
Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a on se mora pridržavati svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima”, navodi naš sugovornik. Zakonsko uređenje predviđa i da količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.
“Nije dovoljno da poslodavac samo uputi radnike kući ili odluči da će oni raditi od kuće, već se treba referirati na sav taj dodatni obvezni sadržaj, sklopiti dodatak ili izmjenu ugovor o radu, na određeno vrijeme, koje će u ovoj situaciji korespondirati potrebi poslodavca da radnik ne dolazi na redovito mjesto rada”, ističe.
Zakon uređuje prekršajnu odgovornost poslodavca i odgovorne osobe poslodavca, kada sklopi ugovor o radu na izdvojenom mjestu za poslove za koje ga ne smije sklopiti. To je najteži prekršaj poslodavca, onaj kažnjiv kaznom 61.000-100.000 kuna za poslodavca pravnu osobu te 7000-10.000 za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu poslodavca pravne osobe.
U odnosu na stanje do 2014. Zakon o radu više ne sankcionira kao prekršaj situaciju kada ugovor sadrži uglavke propisane Zakonom o radu ili neobavješćivanje tijela državne uprave nadležnog za poslove inspekcije rada o sklopljenom ugovoru u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.
No, valja napomenuti kako će, u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada, inspektor usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku radniku, s kojim je sklopio ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, a koji ne sadrži sve sastojke propisane zakonom, ponudi izmjenu ugovora koji će sadržavati konkretne sastojke koji izostaju, odnosno da dopuni izdanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu”, objašnjava profesor Viktor Gotovac.
