Epidemija izazvana koronavirusom usporedno sa zdravstvenim kriznim stožerima mobilizira i krizne planove za ublažavanje njenih posljedica na gospodarstvo i tržišta. Tako je prošli tjedan i Hrvatska narodna banka aktivirala više oružja iz svog arsenala.

U zauzdavanju pritisaka na rast tečaja euro/kuna uslijed povećane potražnje za devizama HNB je obilato zagrabio u devizne pričuve. U pet dana triput se oglasio deviznom intervencijom, pri čemu je bankama prodao 1,21 mlrd. eura. Osim što se nakon treće intervencije teške 478,5 mil. eura tečaj u petak napokon i stabilizirao na “aukcijskih” 7,56, rezultat triju prošlotjednih aukcija je i povlačenje 9,15 milijardi kuna iz financijskog sustava. No, već za danas najavljena je nova operacija HNB-a kojom će se dio povučenih kuna vratiti u sustav.

PANDEMIJA

U Hrvatskoj sedam novih slučajeva koronavirusa: ‘Ne poduzimajte nikakve ishitrene korake’

Riječ je o tzv. strukturnoj repo operaciji na rok od pet godina, kojom će se bankama omogućiti da uz kamatnu stopu od 0,25% “unovče” državne obveznice ili neki drugi za repo prihvatljivi kolateral. U cilju održavanja stabilnosti na tržištu državnih vrijednosnih papira HNB je, usto, započeo i s izravnim kupnjama obveznica RH. Kroz tzv. operaciju fine prilagodbe u petak ih je otkupio u nominalnoj vrijednosti 212,88 mil. kuna. Sve u svemu, guverner Boris Vujčić snažno je upregnuo širi set instrumenata kojima raspolaže HNB.

A s ciljem održavanja stabilnosti i podrške gospodarstvu uskoro će se utvrditi i kriteriji vezani uz fleksibilizaciju tretmana reprograma i počeka za dužnike banaka pogođene ‘koronom’. Ako je suditi prema predviđanjima, Covid-19 mogao bi posustati za oko tri mjeseca, a guverner tvrdi da HNB ima ‘oružja’ da se iskontroliraju poremećaji tržišta za to vrijeme.

To se pak može zahvaliti i izdašnim deviznim pričuvama od 18,6 mlrd. eura s kojima dočekana globalna pandemija. Devizne rezerve HNB-a već neko vrijeme su na oko 35 posto hrvatskog BDP-a, a Vujčić će reći da samo tri-četiri zemlje EU imaju veći omjer tih pričuva. Uz njih, a u kombinaciji s velikim viškovima kunske likvidnosti, lakše je bilo prošli tjedan demonstrirati i odlučnost u deviznim intervencijama kojima je “potrošen” sav lanjski prirast pričuva, uz smanjenje viška kunske likvidnosti s oko 38 na (i dalje visokih) 29 mlrd. kuna.

Prve dvije aukcije nisu zaustavile deprecijacijske pritiske, a nakon što je tržišni tečaj dosegnuo 7,60, tek treća (i najveća) aukcija stabilizirala ga je na 7,56. Recentni pritisci uvelike su bili rezultat panike i bojazni zbog koronavirusa, neslužbeno se čuje u središnjoj banci. Računa se da neke druge tečajne silnice, poput najava isplata stotina milijuna eura dividendi vlasnicima stranih banaka i kompanija, ne bi iziskivale treću aukciju. U financijskim krugovima čuju se istodobno i komentari kako su špekulanti demotivirani jer ih je HNB prethodno “pustio da izgube”.

nastava na daljinu

Od danas kreće nastava na televiziji, evo rasporeda i detalja

Inače, nervoza na tržištu trenutno se posebno očituje u investicijskim fondovima, to prije što je percepcija neizvjesnosti gotovo “zamrznula” tržište obveznica. Kako se u pomanjkanju kotacija ne bi ušlo u spiralu naprasne prodaje imovine, financijaši pozdravljaju i odluku središnje banke o početku izravnih kupnja državnih obveznica, kao i onu o strukturnoj repo operaciji kao neizravnom otkupu. To je impuls za tržište obveznica, a domaći financijski sektor napokon ima mogućnost kakvu onima u eurozoni odavno pruža ECB, kažu.

Uz spomenute tržišne intervencije, HNB razrađuje i kriterije vezane uz tretman plasmana dužnicima ugroženim posljedicama epidemije za koje se predlažu reprogrami i odgode obveza. Iz HUB-a su s tim u vezi najavili razgovore s regulatorom početkom ovog tjedna. Ideja je da se poduzetnicima čije je poslovanje ugroženo epidemijom, ali i njome pogođenom stanovništvu, omogući poček ili produljenje rokova otplate kredita bez formiranja novih rezervacija.

Za to je, dakako, potrebno i dopuštenje regulatora. Guverner kaže da dobro definirani kriteriji ponajprije znače “sprječavanje moralnog hazarda”. O aktivnostima za ublažavanje utjecaja epidemije Covid-19 prošli se četvrtak smjernicama očitovalo i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA). Sugerira, među ostalim, da “bonitetna regulacija bude anticiklička i da banke mogu pružiti potrebnu podršku korporativnom i sektoru kućanstava”.

Oko smjernica EBA-e, posebice za upravljanje lošim i nenaplativim izloženostima, HNB će ovaj tjedan objaviti i svoja supervizorska očekivanja. Kako je učinke epidemije u gospodarstvu zasad teško pouzdano predvidjeti jer “nije poznata ni brzina širenja ni moguće trajanje, kao ni vrste i intenzitet mjera koje će pojedine vlade primjenjivati”, HNB samo ističe da će kretanje realnog BDP-a u Hrvatskoj u 2020. “znatno odstupiti od ranije predviđenog”.

Uz izvjesno slabljenje inozemne potražnje (turizam, izvoz), znatno širenje epidemije unutar Hrvatske značilo bi i utjecaj na domaću potražnju. Donekle je dobra vijest da je i s fiskalnog aspekta zatečeno stanje bolje nego za nekih ranijih kriza, jer je u 2019. središnja država ostvarila suficit od 0,9% BDP-a.