Dok je domenu Coronavirus.com registrirao ni manje ni više nego World Health Organization ili Svjetska zdravstvena organizacija, u Hrvatskoj je domenu Koronavirus.hr registrirala privatna tvrtka, i to marketinška agencija za odnose s javnošću Media val.

Ne krivim za to privatnu tvrtku. Štoviše, Media val je domenu registrirao, kako sam doznao, sa sličnom idejom s kojom su prije pet godina hosting tvrtka Plus.hr i sadržajna (oblik marketinške) agencija Cvoke pokrenuli i registrirali domenu Poplave.hr. I tu se radilo o privatnoj građanskoj incijativi, gdje se informiralo i pomagalo ljudima pogođenim katastrofalnim poplavama u Hrvatskoj, a što nije učinila niti jedna službena državna institucija, iako bi bilo logično da to napravi. Sada se slično događa i po pitanju koronavirusa.

Važan je cjelovit pristup

A pomoć nam svima uistinu treba. Trenutačno na internetu možemo s jedne strane pronaći uznemirujuće brojčanike oboljelih od koronavirusa, umrlih i ozdravljenih te kriješteće bannere o koronavirusu u Hrvatskoj, a s druge strane možemo učitati u svoj internetski preglednik neshvatljivo nečitku, činovničku i običnom čovjeku potpuno beskorisnu stranicu vlada.gov.hr/koronavirus ili pak onu zdravstvo.gov.hr.

Kao da kada tražite informaciju o koronavirusu želite prvo vidjeti fotografiju nekog ministra? Možda bi prije slike ministra bilo korisnije da se može pročitati koliko ima zaraženih u vašem gradu ili mjestu boravka, rade li normalno škole i hoće li raditi normalno idući tjedan, koji su granični prijelazi otvoreni, koja je pravila točno propisala Vlada zdravstvenom osiguranju u slučaju koronavirusa, a koja privatnim osiguranjima, što mogu očekivati tvrtke po pitanju poslovanja itd.

Također, možda bi bilo bolje da imamo jedno mjesto na kojem piše vrlo jasna statistika smrtnosti od koronavirusa s jasnim linkom na znanstveni izvor, kao i svi drugi pokazatelji o tom virusu. Neću reći da vam Vlada i druge državne organizacije nisu sve te informacije učinile dostupnima na internetu, jesu, ali kao i u svemu drugome to rade “malo sim, malo tam”, porazbacano po raznim stranicama, a to je prosječnom čovjeku, čiji se život ne vrti jedino oko koronavirusa, potpuno nemoguće pratiti.

Vlada bi jednom riječju trebala postati – transparentnija! To za početak znači da ne bi trebala dopustiti da po pitanju tema kao što su poplave ili koronavirus postoje “znanstveni influenceri”, kao da dva plus dva mogu biti pet pa nas netko s Facebooka i Instagrama treba uvjeravati u to da je poplava “mokra”, a koronavirus “zarazan”. Ne mislim da treba zabraniti “znanstvene influencere” već da Vlada mora biti korak ispred njih.

Ako država, znači, radi na uvođenju mjera za suzbijanje koronavirusa onda bi kompletan popis tih mjera, krajnje jednostavno trebao biti naveden na jednom jedinom mjestu na internetu i na njih bi se trebao moći pozvati kao na relevantan izvor bilo tko od nas. Vlada, osim svojih internetskih stranica, ima u krajnjoj liniji i svoj službeni glasnik Narodne novine pa neka sve to napiše tamo. Ovako, Vlada se po pitanju informiranja javnosti o koronavirusu ponaša jednako kao Porezna uprava i Ministarstvo financija po pitanju poreznih propisa. Kompliciraju do boli i cijelo vrijeme lopatama nabacuju posvuda još malo pa još malo informacija. Rade na istom principu kao i proizvođači fake newsa i, nažalost, proizvode isti efekt kod običnog čovjeka. Zato je nužan ne samo proaktivan već i cjelovit pristup. Ne treba otkrivati toplu vodu. Unazad nekoliko godina jedan od najvažnijih trendova u gospodarstvu je transparentnost. Zato svaka ozbiljna kompanija ima vlastitu internetsku stranicu. No, također sve ih više, ovisno o tržišnoj poziciji i potrebama, uvodi i transparentnost u razne segmente svog poslovanja.

Tako smo vidjeli prvi slučaj privatne tvrtke u Hrvatskoj, Bornfighta, koja je uvela punu transparentnost po pitanju plaća.

Uvođenje trasparentnosti

Neke su domaće tvrtke, već odavno kroz garanciju najniže cijene, uvele transparentnost u svoje cijene. Kroz sljedivost proizvodnje sve više tvrtki uvodi transparentnost u svoj proizvodni proces. Dio tvrtki nudi povrat kupljene robe i duže od zakonski obveznih 14 dana, uvodeći transparentnost u svoju ponudu. Ako ste transparentni, sve je jednostavnije, a interes korisnika/kupaca je veći.

Živimo u vrijeme disrupcija. Koronavirus nije ni prva ni zadnja disrupcija koje će se pojaviti u Hrvatskoj. Zato ako već imamo jednu Vladu u ovoj državi, a koja formalno objedinjuje rad svih ministarstava i raznih agencija, možda bi bilo krajnje vrijeme da kada ta Vlada zajednički radi na nečem što je toliko važno za funkcioniranje države kao što je u ovom trenutku suzbijanje koronavirusa, da ta ista Vlada sve informacije o svojim aktivnostima u tom području objedini na jednom mjestu. Danas o koronavirusu, sutra o porezima, prekosutra o svim državnim poticajima itd. Nema ništa loše u tome da hrvatskoj Vladi koronavirus postane izgovor za uvođenje transparentnosti.