Rusija i Saudijska Arabija ušle su u naftni cjenovni rat koji će se nesumnjivo odraziti na njihova gospodarstva i javne financije. No, u tom sukobu u prednosti je najveća država svijeta zbog nešto boljih ekonomskih pokazatelja. Prošlotjednom propašću pregovora Rusije i Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o daljnjem smanjivanju proizvodnje, dva naftna diva u potpunosti su “skinuli rukavice”. Saudijska Arabija snizila je izvozne cijene i najavila povećanje proizvodnje što je srušilo vrijednost barela sve do 30 dolara.

Agresivniji plan od očekivanja

Štoviše, saudijski plan preplavljivanja svjetskog tržišta naftom agresivniji je i od očekivanja analitičara. U utorak je objavljena vijest da će saudijska naftna kompanija Aramco tijekom travnja povećati proizvodnju za 2,5 milijuna barela i na tržište dnevno slati 12,3 milijuna barela.

U utorak se cijena oporavila za približno 10 posto, pa se barelom trgovalo po 34 dolara. Moskva je u ponedjeljak objavila kako rusko gospodarstvo i javne financije mogu izdržati cijenu između 25 i 30 dolara po barelu u idućih 6 do 10 godina.

Rijad si pak može priuštiti cijenu od 30 dolara po barelu, ali bi u toj situaciji morao prodavati više nafte kako bi dijelom nadoknadio gubitak prihoda zbog niske cijene, tumače Reutersovi izvori. Hasnain Malik, analitičar tvrtke Tellimer, ističe kako bi saudijski proračun bio u ravnoteži pri cijeni barela od 80 dolara, što je dvostruko više nego što je potrebno Rusiji.

Monica Malik, glavna ekonomistica Komercijalne banke Abu Dhabija, ističe da pri cijeni barela od 30 dolara deficit saudijskog proračuna postaje dvoznamenkasti. Za ilustraciju, vlada u Rijadu prognozira ovogodišnji deficit od 6,4 posto BDP-a. Malik dodaje i kako bi se arapska monarhija mogla suočiti s dodatnim financijskim potrebama od 60 milijardi dolara tijekom ove godine. Međutim, valja naglasiti kako Saudijska Arabija posjeduje devizne rezerve od 503 milijarde dolara i nizak udjel duga u BDP-u od 25 posto što joj omogućuje veliki prostor za zaduživanje. Na takvu se praksu već odlučila prije pet godina kada je vrijednost barela također zaronila na sadašnje razine, pa je ta arapska država na financijskim tržištima posudila 100 milijardi dolara kako bi premostila utjecaj niskih cijena nafte.

Posezanje za zaduživanjem bilo je neophodno s obzirom da se suficit pretvorio 2015. u rupu u proračunu od 98 milijardi dolara. Zaduživanje ne bi trebalo predstavljati problem ni sada s obzirom na globalno okružje vrlo niskih kamatnih stopa.

Međutim, problem bi mogao nastati u manjim ulaganjima u projekte kojima princ Mohammed bin Salman pokušava diverzificirati saudijsko gospodarstvo i lišiti ga ovisnosti o naftnim prihodima. Monica Malik ističe da će saudijska vlada – ako se cjenovni rat nastavi – morati preraspodijeliti javnu potrošnju kako bi smanjila proračunski manjak, a što će biti bolno za dijelove gospodarstva koji se ne bave proizvodnjom nafte, prenosi Financial Times. Što se tiče deviznih rezervi, Steffan Hertog, stručnjak za zaljevske države na Londonskoj školi ekonomije, smatra kako Rijad neće trošiti više od 100 milijardi dolara godišnje. Međutim, ako niska cijena nafte potraje duže od dvije godine – što je doduše teško očekivati – saudijska vlada naći će se u teškoj poziciji s obzirom da će joj zaprijetiti valutna kriza. Naime, ekonomisti smatraju da bi topljenje deviznih rezervi ispod 300 milijardi dolara dovelo do pritiska na rijal.

Ministarstvo sjedi na zlatu

U mandatu predsjednika Vladimira Putina ruske devizne rezerve dosegle su 570 milijardi dolara, pokazuju podaci središnje banke. Rusija je, smatraju analitičari, znatno bolje pripremljena za ekonomske šokove nego što je bila 2014. kada joj je Zapad uveo sankcije zbog aneksije ukrajinskog poluotoka Krima ili 2008. kada se suočila s globalnom ekonomskom krizom. Komentirajući nagomilane rezerve, ministar financija Anton Siluanov prošloga je tjedna kazao kako je mnoštvo ekonomista kritiziralo takvu politiku.

“Govorili su nam da ministarstvo financija sjedi na gomili zlata”, istaknuo je Siluanov. Međutim, situacija sada može izgledati drugačije i devizne rezerve mogu biti iskorištene za financiranje svih investicija i obveza koje su planirane u ovoj godini, dodao je Siluanov.

Rezerve od 570 milijardi dolara uključuju i više od 150 milijardi dolara kojima raspolaže državni investicijski fond. Oleg Vjugin, šef nadzornog odbora Moskovske burze, smatra da će se Rusija suočiti sa višom inflacijom i kamatnim stopama kao rezultatom cjenovnog rata, piše Reuters.

Prema mišljenju Chrisa Weafera, direktora konzultantske tvrtke Macro-Advisory, predsjednik Putin nevoljko će gledati na mogućnost prevelikog trošenja deviznih rezervi što bi Moskvu moglo vratiti za pregovarački stol do kraja jeseni. Cilj saudijskog pritiska i jest prisiljavanje Rusije na nove pregovore, smatra Amrita Sen iz Energy Aspectsa. No, ne vjeruje da će Saudijci u tome i uspjeti, a cjenovni rat tada bi mogao imati posljedice za sve proizvođače nafte.