ITB postaje ‘virtualan’, HTZ traži povrat uplaćenih 1,2 milijuna kuna

Autor: Marija Crnjak , 02. ožujak 2020. u 22:01
Turistički sajam u Berlinu otkazan je tri radna dana uoči otvaranja/REUTERS

Financijske posljedice imat će svi koji neće uspjeti ostvariti povrat novca od aviokarata, smještaja i ostalih popratnih troškova organizacije događaja.

Otkazivanje turističkog sajma ITB Berlin u zadnji čas, prvi put u 54 godina, najviše štete donijelo je samom organizatoru koji mora smisliti kako obeštetiti izlagače, uključujući i hrvatske, ali i gradu Berlinu i njegovoj ekonomiji koja ostaje bez više od stotinu tisuća gostiju i njihove potrošnje.

Financijske posljedice imat će svi koji neće uspjeti ostvariti povrat novca od aviokarata, hotelskog smještaja i ostalih popratnih troškova organizacije događaja. Samo zakup štanda na ITB-u Hrvatsku turističku zajednicu stajao je ukupno 1.223.000,00 kuna, za što će tražiti povrat od organizatora, doznajemo u HTZ-u.

HTZ je na sajmu ITB Berlin zakupio prostor za štand veličine 300 m2, od kojih se dio od 142 kvadrata odnosio na prostor HTZ-a, a ostalo na prostor za ukupno 26 suizlagača. Obavijest o otkazivanju HTZ je dobio u petak od službenog predstavnika organizatora sajma ITB za Hrvatsku.

“U toj je obavijesti navedeno i kako će se u narednim danima, u skladu s pravilnikom sajma ITB Berlin, izvršiti povrat uplaćenog za naručene izlagačke propusnice i/ili ulaznice te dostaviti dokumentacija za storniranje računa, dok se odluka o načinu i proceduri povrata uplaćenog za izlagačku površinu još očekuje. Mi smo gotovo sve troškove već platili, osim uređenja štanda koji se realiziraju po završetku sajma. Od organizatora sajma službeno ćemo zatražiti povrat uloženih sredstava”, pojasnili su nam iz HTZ-a.

Kako je poznato, najveća svjetska turistička burza u Europi otkazana je zbog koronavirusa, prema naputku njemačkih zdravstvenih vlasti, tri radna dana prije otvaranja, kad je već dobar dio izlagača već doputovao u Berlin. Neposredno prije zaključenja ovog izdanja reagiralo je Europsko udruženje putničkih agenata i touroperatora (ECTAA) koje od vlasti EU-a traži uvođenje koordiniranih i na dokazima utemeljenih mjera zaštite zdravlja putnika i zaposlenika u turističkom sektoru.

Upozorili su da je otkazivanje ITB-a snažno utjecalo na tisuće turističkih profesionalaca iz cijelog svijeta: “ECTAA poziva EK da uspostavi radnu grupu s turističkom industrijom zbog COVID-a 19 kako bi se moguće predvidjela iduća kretanja i razmotrile mjere pomoći za najugroženija turistička poduzeća i pripremili uvjeti za brz oporavak”. Nakon tehnološkog sajma u Barceloni, ovo je drugi B2B event ovakvih razmjera otkazan zbog prevencije širenja zaraze.

160

tisuća poslovnih posjetitelja i 10.000 izlagača očekivalo se na ITB-u ove godine

ITB je očekivao 10.000 izlagača iz više od 180 zemalja, više od 160.000 poslovnih posjetitelja, 5000 novinara… Predviđalo se da će se dogovarati konkretni poslovi u vrijednosti iznad 5 milijardi eura. ITB je već na svojim stranicama počeo promovirati izdanje za 2021. Uz Berlin, ITB je zasad otkazao svoje izdanje u Kini, a zbog istih razloga u Berlinu se neće održati ni vodeća globalna investicijska konferencija IHIF, odgođena je za svibanj.

U Berlinu je ove godine, uz HTZ, svoju ponudu trebalo predstaviti i 25 suizlagača, to su uglavnom turističke zajednice županija i gradova te tvrtke. Praksa je da im HTZ nakon sajma naplaćuje troškove sudjelovanja koji se odnose na troškove zakupa, te na % troška uređenja (izgradnje) štanda. HTZ ne zabrinjavaju eventualni propušteni sastanci.

“HTZ je planirao održati sastanke s važnim partnerima na njemačkom tržištu, ali i s drugih emitivnih tržišta kao što s TUI, Jet2.com, Novasol, Condor, Visit Scotland. Ne očekujemo negativne posljedice otkazivanja sastanaka jer s partnerima ostvarujemo kontakte tijekom cijele godine i kroz naša predstavništva. Ovi će se sastanci održati prvom sljedećom prilikom”, poručuju iz HTZ-a.

U Atlasu nisu tako bezbrižni. Štand na ITB-u imaju godinama u sinergiji sa slovenskim Kompasom. Iako će dio posla uspjeti nadoknaditi, ističu kako će za njih nužno izostati dio susreta s potencijalno novim partnerima. “Ako pričamo o ‘outgoingu’, riječ je o dobroj povratnoj informaciji o potencijalno zanimljivim novim destinacijama i programima, kao i prilika za dogovor marketinških co-branding suradnja. Generalno, neće izostati veliki volumen posla, prisutni smo i na manjim specijaliziranim sajmovima i događanjima, no naravno nije nam drago, za sajam smo se isto tako pripremali, poslali materijale, uložili sredstva, imamo niz partnera koji putuju preko nas na sam sajam…”, kažu nam u Atlasu.

Ni hrvatski hotelijeri ne bi trebali osjetiti neke bitne posljedice otkazivanja ITB-a, kažu nam u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT). “Šteta što je otkazan, to je mjesto gdje se susreću partneri, i određene štete moglo bi biti, no svi se ti susreti mogu održati u nekom drugom terminu ili obliku, današnja tehnologija omogućuje da ne ovisimo o susretima na sajmu. To pokazuju i rezultati istraživanja koja su utvrdila sve veći udjel online kanala prodaje”, pojasnio nam je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.

Inače, HUT je u kasnim popodnevnim satima u ponedjeljak sudjelovao na sastanku s premijerom Plenkovićem i ministrom turizma, na kojem su se trebale pokrenuti strateške teme za hrvatski turizam, od turističkog zemljišta, zakona o koncesijama, poticanju ulaganja pa do pitanja migrantske krize, ali i koronavirusa i utjecaja na ishod sezone.

“Zasad je situacija takva da ima otkaza za ovaj period do Uskrsa, grupa iz Italije, određenih manifestacija i evenata i to će imati utjecaj na predsezonu, ali nemamo otkazivanja za sezonu i posezonu, i ako se epidemija krene smirivati ne bismo trebali imati puno štete na razini godine. Sreća je za Hrvatsku što nemamo razvijen cjelogodišnji city turizam kao gradovi poput Beča ili Venecije, koji će imati znatno veće posljedice”, pojasnio je Ostojić uoči sastanka s premijerom.

Na webu ITB-a nema informacija o povratu novca sudionicima, o čemu se široka rasprava vodi na društvenim mrežama, iako uglavnom podržavaju brigu organizatora za javno zdravlje. Najviše ih brinu hotelski troškovi čiji povrat ovisi o dobroj volji hotela. No dobar dio hotela nastojat će udovoljiti svojim odanim gostima koji će im se vratiti ako ne prije, već sljedeće godine, te im ili vratiti novac ili ga ostaviti za 2021.

Neslužbeno doznajemo da se slične ponude vrte i za hrvatske goste u Berlinu. Između komentara o povratu novca i javnog zdravlja, mnogi su društvene mreže iskoristili kao alternativu nastupu na ITB-u, s linkovim na svoje stranice, promocijom destinacije ili proizvoda, pozivom za suradnju. To je iskoristio i organizator ITB-a, te ih je pozvao da na online platformi objave sve ono što su planirali podijeliti na sajmu.

Komentirajte prvi

New Report

Close