Vlada će Sve su hrvatske županije nakon ulaska u EU imale porast broja zaposlenih na svom području. Analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je uspoređivao prosječne podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2014. i 2019. pokazuje da je ukupan broj zaposlenih povećan za gotovo 136 tisuća, s 1,417 milijuna na 1,553 milijuna, odnosno za 9,6 posto.

NOVI EGZODUS RADNE SNAGE

U prvom valu ostajemo bez 20.000 radnika, a drugi udarac dolazi iz Njemačke

Najpozitivnijim kretanjem zaposlenosti izdvojilo se nekoliko županija, prije svega Zagrebačka u kojoj je u tom razdoblju broj zaposlenih povećan za 13 tisuća, gotovo za 19 posto. Skok bilježe i dvije “morske” županije – Dubrovačko-neretvanska i Zadarska, a od kontinentalnih iskorak su imale i Brodsko-posavska i Krapinsko-zagorska županija.

Informacije rasle 30%
Na začelju ove ljestvice s najmanjim porastom zaposlenosti su Grad Zagreb i Primorsko-goranska, te Sisačko-moslavačka županija, dok naročito loš rezultat ima Bjelovarsko-bilogorska županija. Na njezinom području u promatranom razdoblju broj zaposlenih povećan je za tek 1256, oko 4 posto, što je slabiji rezultat nego što ga je ostvarila i najmanja Ličko-senjska županija.

Analitičari HZZ-a, ocjenjujući sektorske pokazatelje, ističu nekoliko djelatnosti koje su posebno odskočile povećanjem broja zaposlenih. Sektor informacija i komunikacija postotno je najviše rastao, čak za 30 posto.

Pri tom, ukazuju da je broj zaposlenih rastao svih promatranih godina, i to od umjerene stope na početku do krajnje visoke stope u zadnjoj 2019., u kojoj je broj zaposlenih u ovoj djelatnosti porastao na gotovo 46 tisuća. Procjene su HZZ-ovih analitičara iz dosadašnjih podataka da nema dvojbe da ta djelatnost ima jasnu prespektivu daljnjega značajnog rasta broja zaposlenih. Očekivano je u samom vrhu među “pozitivcima” i sektor smještaja i ugostiteljstva.

U svakoj od promatranih godina rast zaposlenosti bio je značajan, a najveća stopa rasta dogodila se 2017., gotovo 5 posto, dok je lani bila nešto slabija, 3,7 posto. Brojčano, turistički sektor napravio je najveći iskorak – povećao je od 2014. broj zaposlenih za gotovo četvrtinu, na ukupno 108 tisuća.

Egzodus

Austrija i Njemačka izazvat će novi potres na našem tržištu rada

U ovoj branši, doduše trenutno uplašenom mogućim poremećajima zbog koronavirusa, i u narednim godinama očekuje se stabilan rast zaposlenosti. No, možda i najpovoljniji podatak, koji se može smatrati ohrabrujućim, rast je broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, sektoru koji posljednjih godina bilježi sve izraženiji trend povećanja udjela nove tehnologije i robota, što u pravilu povlači i smanjenje broja zaposlenih. No, u promatranom vremenu je broj zaposlenih porastao za gotovo 4 posto, na 9 tisuća i dosegnuo je gotovo 247 tisuća.

Statistika, nažalost, ne prikazuje detaljnije podatke pa nije vidljivo u kojim proizvodnim djelatnostima je broj zaposlenih bio u porastu, a u kojima ne, no evidentno je da je svih proteklih godina zaposlenost kod proizvođača bila u usponu. Izuzetak je jedino 2019. godina, a blagom padu zaposlenosti pridonijelo otvaranje stečaja u najvećem hrvatskom brodogradilištu pulskom Uljaniku. Pojedinačno, po broju zaposlenih prerađivačka industrija zadržala je lidersku poziciju, s tim da joj se drugoplasirana trgovina zbog nešto bržeg rasta opako približava.

U trgovini se lani bilježi na HZMO-u ukupno 242 tisuće radnika, a u odnosu na 2014. njihov je broj porastao za 13,6 tisuća. Najveći porast zbio se 2016. godine, nakon što je prethodno zaposlenost bila u padu. Iznadprosječnim napretkom izdvaja se još i građevinski sektor, u kojemu je u tom razdoblju broj zaposlenih povećan za gotovo 20 tisuća i za više od 21 posto. Pri tom se izraženiji rast radnika u građevinskoj branši bilježi posljednje dvije godine.

I u djelatnosti prijevoza i skladišta primijetan je puno bolja slika zaposlenosti nego što se percipira u javnosti zbog stalnog problema nedostatka radnika. Ukupno je taj sektor povećao broj zaposlenih za više od 10 tisuća i za 14 posto, na 81 tisuću. Suprotan trend, slabljenje zaposlenosti, bilježi se u poljoprivredi, sektoru u kojemu je s početnih gotovo 59 tisuća u 2014. broj zaposlenih pao za 2,6 tisuća, odnosno 4,5 posto.

Pri tom se iz HZZ-ove analize nazire da je zaposlenost posljednje tri godine u blagom porastu, ali nedovoljno da popravi ukupnu sliku. I sektor posredovanja nekretninama koji posljednjih godina bilježi procvat u poslovanju, ukupno gledajući od 2014. ima pad broja zaposlenih, s time da je ukupnoj slici pridonijela samo jedna, 2018. godina u kojoj je broj zaposlenih pao za gotovo petinu.

Rast zdravstva i obrazovanja
Jedini sektor koji kontinuirano, iz godine u godinu, bilježi smanjenje broja radnika je financijski i sektor osiguranja. Tek je u prošloj godini opadanje broja zaposlenih kod ovih poslodavaca nešto usporio, no od 2014., kada je ovaj sektor ukupno zapošljavao 42 tisuće radnika, njihov se broj spustio za 7 posto, na 39 tisuća.

Riječ je o sektoru kod kojega se uvijek bilježi brza reakcija vlasnika na pogoršanje odnosa na tržištu, ali i u kojemu sve veće promjene u poslovanju s klijentima donosi implementacija novih tehnologija, koje povlače i kadrovske rezove. Posebno zanimljivi su podaci zaposlenosti koji se odnose na javni sektor. Unatoč percepciji da zbog odlaska liječnika i medicinskog osoblja hrvatsko zdravstvo ostaje bez radnika, njihov broj u svim proteklim godinama bilježi rast, a posebno u prošloj godini.

U zdravstvenoj zaštiti zaposlenih je 12 posto, odnosno gotovo 12 tisuća više, ukupno u 2019. 109 tisuća. Sličan trend kao u zdravstvu ima i obrazovni sektor, u kojemu je zaposlenih u 2019. bilo 114 tisuća, 8 posto više nego 2014. Kritičari će reći da je obrazovanje uvijek bilo prostor za zapošljavanje, no posljednjih godina broj razreda u hrvatskim školama se smanjio za oko 1300, pa se postavlja pitanje zašto je broj zaposlenih rastao.

FINANCIRANJE

Ovo se neće svidjeti radnicima: Ako završite u karanteni, ovo će biti najviši iznos plaće koja vam slijedi

Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori i nekadašnji ministar rada Davorko Vidović iz HZZ-ove analize temeljene na podacima o osiguranicima na HZMO-u iščitava još jednu potvrdu da smo tek u 2019. dosegli pretkriznu razinu zaposlenosti, što, dodaje, koincidira s podacima o BDP-u, koji bilježe isti tempo. “Ta statistika potvrđuje da se sporijom dinamikom i razvijamo i oporavljamo od krize od drugih zemalja EU”, kaže Vidović, kojemu upada u oči i da se oni koji su prvi stradali s globalnom krizom ujedno i prvi oporavljaju, prije svega građevinski sektor.

Zanimljivo je za njega i da se taj porast bilježi unatoč tomu što nije, kao u nekim ranijim godinama, bilo velikih investicijskih projekata koji bi bili prepoznatljivi kao oni koji vuku taj trend rasta zaposlenih. HZZ-ovi analitičari smatraju da između županija generalno postoje sličnosti kada je riječ o smjeru kretanja zaposlenosti u pojedinim godinama tijekom promatranog razdoblja, budući da uglavnom protekle četiri godine bilježe pozitivan rezultat, ali su, dodaju, primjetne i velike razlike kada je riječ o opsegu promjena.

Upravo to Vidovića i najviše zabrinjava, jer postaje sve izražajnija vidljivost velikih razlika u zaposlenosti između pojedinih dijelova Hrvatske. Sisačko-moslavački kraj i sve istočne hrvatske županije po svim parametrima, i onima o zaposlenosti koja je tamo sporije rasla, kao i onima o nezaposlenosti, koji su najnepovoljniji nego drugdje, potvrđuju nužnost promišljanja nove regionalne politike. Vidović apelira na nositelje politike, sadašnje i buduće, da se to ima u vidu i da se više mjera osigura za razvoj tih područja.

U slavonskim županijama stope nezaposlenosti u proteklih pet godina, valja priznati, jesu najviše padale, u pravilu su prepolovljene, ali su one i prethodno bile osjetno krupnije nego u ostatku zemlje pa su tamošnje stope nezaposlenosti još uvijek dvostruko veće nego u ostalim županijama.