Hrvatska Vlada i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) planiraju potpisati Memorandum o razumijevanju. Poslovni dnevnik razgovarao je o tome s ravnateljem EIT-a Martinom Kernom. Pohvalio je napredak koji je EIT ostvario u Hrvatskoj unazad dvije godine, ali kaže da to treba dodatno ojačati.

“Economist je objavio da su dionice pet najvećih tehnoloških kompanija na svijetu u posljednjih 12 mjeseci skočile u vrijednosti za 52 posto, a niti jedna od tih kompanija – Amazon, Apple, Facebook, Google i Microsoft – nisu iz EU”, kaže Kern.

Hoće li EIT nakon ureda otvoriti i prvi hub u Hrvatskoj?
EIT raste organski. Ispočetka smo imali male urede koji su bili geografski fokusirani na mjesta koja su žarišta određenih industrija poput Stockholma, Berlina i Londona. Od 2013. godine značajno radimo na širenju po Europskoj uniji. Mi smo paneuropska inicijativa i uspješnost naših aktivnosti po Uniji potvrđuje da talenata ima posvuda. Zato imamo ulazne točke po cijeloj Europi. U Hrvatskoj već imamo pet ulaznih točaka za različite programe. Hrvatska je po tom pitanju značajno napredovala u dvije do tri godine. Želimo da se te aktivnosti dodatno pojačaju.

Što će donijeti Memorandum o razumijevanju čije je sklapanje najavila Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak?
Pozdravljam tu inicijativu, jer da bi ubrzali procese koji su pokrenuti u Hrvatskoj važno je da Vlada i EIT imaju više mogućnosti za suradnju. EIT će kroz takav sporazum dobiti bolji uvid u to na koja područja hrvatska Vlada stavlja naglasak u svom razvoju i gdje vidi najveći potencijal, znači koji su prioriteti države te njena Strategija pametne specijalizacije. To će nam pomoći da se bolje usmjerimo u našim aktivnostima u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada će pak dobiti mnogo bolji uvid u aktivnosti EIT-a te će biti više uključena u naše aktivnosti u Hrvatskoj što znači da će više informacija doći do poduzetnika, posebno o prilikama koje im se nude. Vjerujem da su im mnoge naše aktivnosti zasad još uvijek nepoznate.

Tko će po vama najviše profitirati od nove suradnje?
Male i srednje tvrtke te znanost u Hrvatskoj.

Kakvi su učinci takvih sporazuma s drugim državama?
Sličan sporazum potpisali smo s Mađarskom i napredak se vidi. Međutim, istaknuo bih konkretnog poduzetnika, jer smisao EIT-a je pokazati potencijal samim poduzetnicima. U Estoniji je 2009. godine osnovana tvrtka Skeleton Technology čiji su pokretači razvili baterije temeljene na grafenu koje se brže pune i traju duže od postojećih baterija. EIT-ov InnoEnergy je podržao investiciju u razvoj Skeletona čime je tvrtka narasla u broju ljudi, tržišnom dosegu, a pomogla je da se poveže s investitorima i prevladaju prepreke koje se pojavljuju na tržištu. Danas ta tvrtka radi s auto industrijom i svemirskom industrijom, ima proizvodnju itd. Mislim da takvih potencijalnih priča ima i u Hrvatskoj. No, male i srednje tvrtke ne znaju za te mogućnosti.

Zatvara li suradnja EIT-a i Vlade priliku koje EIT nudi za hrvatske ICT kompanije, jer ICT nije definirana kao vertikalna industrija u Hrvatskoj?
Mi ne radimo barijere već otvaramo mogućnosti. Znači, hrvatske ICT tvrtke se mogu uključiti u naše projekte. Međutim, mislim da će svakome tko primi i podršku na nacionalnoj razini biti mnogo lakše. Naglasio bih da ja ovo vidim kao dva pitanja u jednom. S jedne strane, veliki međunarodni igrači pokazatelj su globalnih trendova te je u tom smislu digitalizacija prioritet svih. S druge strane, sve te velike kompanije, kad bolje pogledamo, digitalizaciju ne rade radi digitalizacije već zato da bi napravile pomake u zdravstvu, mobilnosti, energetici i drugim područjima. Digitalna tehnologija u tom je smislu pokretač inovacija i EIT to tako gleda. Primjerice, sad vidimo rast potražnje za umjetnom inteligencijom kao pokretačem inovacija s više od 200 startupa koje smo prepoznali kao šampione na europskoj razini.

Što ste dosad napravili u Hrvatskoj i koliko uložili?
Lani smo udvostručili potpore za programe u Hrvatskoj na 3,6 milijuna kuna. EIT-ovi segmenti Health, Raw Materials, InnoEnergy i Climate KIC su vrlo aktivni. Vidimo potencijala za širenje suradnje sa startupima kao i s malim i srednjim tvrtkama te znanosti.

Kakav vam je plan u razdoblju od 2021.-2027. godine?
Želimo podržati kulturne industrije kao i jačati kapacitete u visokom obrazovanju. Također, očekujemo da će nam Unija povećati budžet za četvrtinu ili 600 milijuna eura. Razgovori ćemo zaključiti do kraja godine.