Gajim optimizam prema tehnologiji. Smatram da je tehnologija pokretač pozitivnih promjena još od svojih studentskih dana na studiju medicine. Uvjerila sam se da tehnologija može mijenjati sudbine, spašavati živote i pretvoriti nešto što smo prethodno smatrali nevjerojatnim u svakodnevno.

Danas medicinu uzimamo zdravo za gotovo. Kada imamo infekciju uzimamo antibiotike, kada se ozlijedimo ili razbolimo idemo na rendgen ili magnetnu rezonanciju. Sve to su čuda koja su pozitivno utjecala na čovječanstvo. Zahvaljujući tehnologiji, ta čuda iz dana u dan postaju sve bolja i učestalija. Možemo preciznije dijagnosticirati rak, a visokoprecizna kirurgija sve je dostupnija, kao i liječenje koje je prilagođeno potrebama pojedinog pacijenta.

Sve se to događa upravo sada, ovdje u Europi. Moja je želja da je sve to samo početak, da postane standard za cijelo naše društvo, od poljoprivrede do financija, od kulture do građevinarstva, od borbe protiv klimatskih promjena do borbe protiv terorizma.

To je vizija nove digitalne strategije koju će Europska komisija predstaviti ovog tjedna. Vjerujemo da digitalna transformacija može ojačati naša gospodarstva i pomoći nam u pronalasku europskih rješenja za globalne izazove. Smatramo da građane treba osnažiti kako bi donosili bolje odluke na temelju uvida prikupljenih iz neosobnih podataka. I želimo da ti podaci budu dostupni svima u javnom i privatnom sektoru, bez obzira na veličinu, startup poduzećima ili divovskim kompanijama, što će cijelome društvu pomoći da postigne maksimum na temelju inovacija i konkurentnosti te osigurati da svi imamo koristi od digitalne tehnologije.

Ta bi digitalna Europa trebala odražavati najbolje osobine Europe – otvorenost, pravednost, raznolikost, demokraciju i samouvjerenost. Širina naše strategije odražava opseg i prirodu tranzicije koja je pred nama. Obuhvaća sve, od kibernetičke sigurnosti do kritične infrastrukture, od digitalnog obrazovanja do vještina, od demokracije do medija. I ispunjava ambiciju Europskog zelenog plana, tako što, primjerice, promiče klimatsku neutralnost podatkovnih centara do 2030. godine.

Ali, kako ćemo pokazati ovaj tjedan, digitalnu transformaciju ne možemo prepustiti slučajnosti. Moramo osigurati da je zaštita naših prava i privatnosti jednako učinkovita na internetu kao i izvan njega, da svatko od nas ima kontrolu nad vlastitim životom i osobnim podacima. Moramo se pobrinuti da možemo imati povjerenja u tehnologiju kada nešto govorimo i radimo i da nova tehnologija ne uvodi neke nove vrijednosti.

Potpuno razumijem da mnogi još uvijek nisu stekli povjerenje u tehnologiju, a osobito oni koji ju koriste. Nepovjerenje nastaje kada primjerice velike internetske platforme koriste podatke svojih korisnika na neprimjeren način. Ili kad dezinformacije potisnu odgovorno novinarstvo, a skupljanje klikova na portalima postane važnije od istine. Stoga shvaćam i uvažavam skepsu, sumnjičavost ili čak pesimizam nekih osoba po pitanju tehnologije te smatram da nam treba digitalna tranzicija koja je po svom dizajnu i prirodi europska.

Tranzicija koja ponovno gradi povjerenje tamo gdje je narušeno i jača ga tamo gdje već postoji. Veliki komercijalni digitalni dionici moraju prihvatiti svoju odgovornost i Europljanima dopustiti pristup podacima koje prikupljaju. Smisao europske digitalne tranzicije nije u tome da malobrojni zarade, već u tome da većina ostvari pristup znanju i mogućnostima. To se, ako bude potrebno, može i pravno regulirati.

Glavni cilj europske digitalne tranzicije je da zaštiti i osnaži građane, poduzeća i društvo u cjelini. Ljudi moraju osjetiti prednosti tehnologije u svojim životima, a da bi se to ostvarilo Europa mora ojačati svoje digitalne kapacitete, bez obzira radi li se o kvantnom računalstvu, 5G mreži, kibernetičkoj sigurnosti ili umjetnoj inteligenciji. Neke od tih tehnologija smo identificirali kao područja za strateška ulaganja, a koja mogu uz financijska sredstva EUa mogu privući i ulaganja iz nacionalnog i privatnog sektora. Maksimalno iskorištavanje digitalne tehnologije i podataka jednako je važno za velike industrije kao i za mala i srednja poduzeća.

Iako najveće ideje često nastaju u najmanjim startupima, njihov razvoj i primjena u digitalnom svijetu može biti težak zadatak za manja europska poduzeća. Želimo da hrvatski startupi uživaju jednake mogućnosti kao što ih imaju startupi u Silicijskoj dolini, što je nužno za njihovo širenje, rast i privlačenje ulagača. Da bismo to postigli, morat ćemo prevladati fragmentarnost našeg jedinstvenog tržišta koje je upravo na internetu primjetnije no drugdje. Moramo udružiti snage. Sada.

Ne kako bismo svi postali isti, već da na najbolji način iskoristimo našu raznolikost i širinu što je ključno za uspješne inovacije. Potrebni su nam resursi da bismo mogli ostvariti ambicije. Zbog toga ću se na ovotjednom Europskom vijeću zalagati za moderan i fleksibilan proračun EUa koji će ulagati u našu budućnost te u istraživanja, razvoj inovacija i vještine. Sve nam je to potrebno ako želimo da Europa zauzme vodeće mjesto u područjima s najviše potencijala kao što su upravljanje podacima i umjetna inteligencija te ćemo ovog tjedna uz širu digitalnu strategiju predstaviti i planove za ta područja. U slučaju politike o podacima prioritet će uvijek biti osobna zaštita.

Europa već ima najstrože propise o zaštiti podataka na svijetu i sada ćemo Europljanima ponuditi alate potrebne za bolju kontrolu. Ali postoji i druga vrsta podataka, a to je neiskorišteni rudnik zlata koji predstavlja buduće gospodarstvo vođeno podacima. Pod time mislim na anonimizirane podatke o mobilnosti ili meteorološke podatke koji su prikupljeni zrakoplovima, satelitskim fotografiranjem, ali i na industrijske i komercijalne podatke poput podataka o performansama motora ili potrošnji energije.

Na temelju takvih neosobnih podataka mogu se osmisliti i razviti novi, učinkovitiji i održiviji proizvodi i usluge. I mogu se reproducirati bez gotovo ikakvih troškova. No danas 85 posto informacija koje stvorimo ostaju neiskorištene i to se mora promijeniti. Razvit ćemo zakonodavni okvir i operativne standarde za europske podatkovne prostore koji će poduzećima, državnim tijelima i istraživačima omogućiti da pohrane podatke i pristupe pouzdanim podacima koje drugi razmjenjuju.

Sve će to biti omogućeno u sigurnim uvjetima koji stvaraju veću vrijednost za sve i od čega će svi profitirati. Ti će podaci zauzvrat potaknuti naš rad na promicanju izvrsnosti i povjerenja u umjetnu inteligenciju u Europi. Umjetna inteligencija već pomaže malim poduzećima da smanje potrošnju energije, omogućava zeleniji, automatizirani prijevoz i točnije medicinske dijagnoze.

Kako bismo velikim i malim poduzećima pomogli da iskoriste puni potencijal umjetne inteligencije, uložit ćemo u mreže lokalnih centara za digitalne inovacije i u centre izvrsnosti za napredna istraživanja i obrazovanje. Istodobno ćemo osigurati da je uporaba umjetne inteligencije pravedna i u skladu s visokim standardima koje je Europa razvila na svim poljima.

Naša posvećenost zaštiti sigurnosti i privatnosti te jednako postupanje na radnom mjestu moraju se u potpunosti poštovati u svijetu u kojem na odluke utječu algoritmi. Usredotočit ćemo svoje djelovanje na rizične aplikacije koje mogu utjecati na naše fizičko ili mentalno zdravlje ili koje utječu na važne odluke o zapošljavanju ili provođenju zakona. Cilj nam nije jača kontrola, već želimo osigurati praktične mjere zaštite, mjere odgovornosti i mogućnost ljudske intervencije u slučaju opasnosti ili sporova.

To smo već uspješno učinili u drugim industrijama, od automobilske do prehrambene, te ćemo tu logiku i standarde primijeniti i u novom gospodarstvu vođenom podacima. Sve navedeno objedinila bih pod nazivom “tehnološki suverenitet”.

Taj izraz opisuje sposobnost koja je Europi potrebna kako bi mogla donositi odluke u skladu s vlastitim vrijednostima i pravilima. I upravo zahvaljujući tome ćemo svi moći postati optimisti kada je riječ o tehnologiji.