Digitalizacija pred gradove stavlja nove izazove, a pametni gradovi više ne bi trebali biti slovo na papiru, već okosnica razvoja.

U koštac s tim izazovom ušao je i Grad Bjelovar koji se sve češće ističe kao primjer dobre prakse. Napore ulažu u nadogradnju sustava koji će poboljšati kvalitetu života njihovih građana i u tim ciljevima ne namjeravaju posustati.

Podsjetimo, s idejom o digitalizaciji Gradske uprave krenuli su početkom 2018. godine kada su angažirane tvrtke Libusoft Cicom i IN2. Razvili su neka od suvremenih informatičkih rješenja, npr. sustav informiranja građana (SIG) koji olakšava komunikaciju s građanima.

Putem njega građani mogu u svakom trenutku doznati stupanj riješenosti svoga predmeta. Tu je, dakako još i, Uredsko poslovanje, kao svojevrsna platforma na koju se oslanja SIG, zatim iČelnik poznat kao rješenje za interaktivni uvid u poslovanje Grada, sustav KOMIS putem kojeg Grad prati i upravlja prihodima te mnoga druga rješenja.

Nadogradnja sustava
Pozornost se pritom stavila i na to da rješenja budu usklađena s hrvatskim zakonima i primjenjiva u hrvatskim poslovnim procedurama. Jedan od većih ciljeva bio je otvoriti se prema građanima i olakšati im komunikaciju s Gradskom upravom, a djelatnicima omogućiti da budu učinkovitiji i olakšati im posao.

Za takav rezultat, bilo je potrebno puno vremena da se određeni procesi digitaliziraju, da se pronađu najbolji modeli putem kojih će čitava zgrada biti umrežena, a da djelatnici mogu na jednostavniji način obavljati svoj posao. Za djelatnike je, u tom slučaju, omogućena i pravodobna edukacija. Neka rješenja se još uvijek implementiraju, a u budućnosti će se sustav samo nadograđivati s obzirom na to da sada postoji bazni informacijski sustav.

“Potpuno otvaranje prema javnosti – u tome smo primjer i trebali bi biti poticaj drugima da učine isto. Za potpuni uspjeh projekata digitalizacije i transparentnosti, neophodno je da se uključe i drugi relevantni čimbenici na lokalnoj i državnoj razini. Mi smo krenuli prvi, i to od sebe. Poslali smo snažnu poruku svima da se može, pa tako i gospodarstvenicima te potencijalnim investitorima poručujemo da smo smanjili nepotrebnu administraciju i birokraciju te da smo otvoreniji za javnost. Upravo tako potičemo i svoje ustanove da se prilagođavaju potrebama današnjega digitaliziranog svijeta.

Nakon završetka digitalizacije Gradske uprave, slijedi digitalizacija ustanova i društava čiji je Grad osnivač ili vlasnik i na tome ćemo inzistirati”, rekao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Kako ističu iz Grada, upravo zbog toga što su odlučili iskoristiti blagodati digitalizacije, danas imaju i aplikaciju Transparentnost, radi koje je Grad Bjelovar i u tom području prvi, odnosno najtransparentniji grad u Hrvatskoj.

Putem aplikacije svi građani imaju transparentan uvid u uplate i isplate iz Proračuna Grada Bjelovara, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove poput, primjerice, dnevnica i bruto plaća svih zaposlenika Grada. U bilo kojemu trenutku svatko može imati uvid u proračunske stavke te razvojne učinke koje Proračun omogućuje. Takav način rada, odnosno, pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, jamči i Ustav Republike Hrvatske, ali Grad Bjelovar je jedini koji to i provodi.

Ulaganje u edukacije
Kako napominje Hrebak, u svim tim procesima važnu ulogu imaju i suradnici u Tehnološkom parku Bjelovar, koji su, uz suradnike u Gradu Bjelovaru, podrška u osmišljavanju i implementaciji elemenata procesa digitalizacije te pronalasku načina financiranja.

“Koliko nam je poznato, naš Tehnološki park je trenutno jedini u Hrvatskoj koji ima certifikat EK za primjenu ADMA metodologije – Tvornice budućnosti, čime će se doprinijeti transferu lokalnih poduzetnika prema digitalizaciji i novim tehnologijama. Oformili smo stručni EU tim djelatnika Grada i Tehnološkog parka na početku mandata koji radi na povlačenju novca iz EU i nacionalnih fondova. Kontinuirano se stručni tim usavršava i podrška su dionicima u gospodarstvu s područja Grada Bjelovara.

Aktivnosti koje se provode na godišnjoj razini u organizaciji Grada Bjelovara, Veleučilišta u Bjelovaru i Tehnološkog parka, kao što su npr. StartUp Europe Week, Bjelovar StartUp, BitCon, doprinose informiranju i upoznavanju javnosti s mogućnostima, primjenom i dostupnošću digitalizacije”, dodao je. U smjeru poticanja poduzetničke kulture, svoje poduzetnike pokušavaju i stimulirati, a s tim ciljem dodjeljuju 100.000 kuna za najbolji startup.

Krenuli su 2018., a prema riječima Hrebaka, sa željom da i na ovaj način potaknemo inovativnost i gospodarski razvoj. Također, uz mnoge druge gradske mjere, početkom 2019. krenuli smo u smanjenje prireza nakon više od 18 godina. Tada smo snizili prirez za 3% te, početkom ove godine za još 3%. Smanjenjem s 12 na 6% znači i 5 milijuna kuna godišnje manje prihoda od prireza u Proračunu Grada Bjelovara.

Međutim, manji prirez generira porast prihoda od redovnog poreza na dohodak zbog povećanja plaća i novih zapošljavanja. Najviše to osjete upravo gospodarstvenici, i duboko vjerujem da će dugoročno taj potez polučiti još bolju gospodarsku aktivnost. Stoga mi je želja da do kraja mog mandata kao gradonačelnika, potpuno ukinemo prirez u Gradu Bjelovaru”, istaknuo je Hrebak.

Sufinanciranje projekata
Za stvaranje pozitivne poduzetničke klime i privlačenje investitora u Grad Bjelovar, osmišljene su atraktivne mjere koje je u posljednje dvije godine koristilo 243 poduzetnika i obrtnika koji su u svoj posao uložili više od osam milijuna kuna, dok je Grad subvencionirao investicije s tri milijuna kuna.

Na temelju tih mjera samo u 2019. godini otvorena su 34 radna mjesta kod 23 poslodavca. Poduzetnici nisu jedini koji se stimuliraju, a u prošloj godini je i 139 poljoprivrednika dobilo gradske poticaje za daljnji razvoj posla ili ostvarenje nove poslovne ideje.

Osim ulaganjima u poduzetništvo i ruralni razvoj, izuzetno važan segment u upravljanju Gradom, a u kojemu je Bjelovar među najboljim gradovima u Hrvatskoj, zasigurno je korištenje nacionalnih i europskih fondova. U samo dvije i pol godine prijavljeni su brojni projekti čija ukupna vrijednost iznosi oko 200 milijuna kuna, a do sada je odobreno sufinanciranje u iznosu od 104 milijuna kuna.