Ustavna sutkinja Agata Račan glasovala je suprotno većini ustavnih sudaca koji su prošlog tjedna bez javne rasprave kao predviđenog oblika rada Ustavnog suda u iznimno važnim pitanjima odlučili o 2018. kao datumskoj granici kada će se u Hrvatskoj izjednačiti spolovi u pogledu ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. Tu granicu u Hrvatskoj ne određuje nijedan zakon nego vladina Stategija Razvitka RH što Račan smatra ustavnopravno nerelevantnim razlogom za odlučivanje u konkretnom predmetu, a smatra da je Ustavni sud trebao umjesto ukidanja odredaba pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o mirovinskom osiguranju ili osporenih odredaba.

Podrška stručnjaka
Spornim se i drugim stručnjacima čini što se odlukom Ustavnog suda preuzima rok koji je naznačen u aktu Vlade koji je strateški dokument “Hrvatska u 21. stoljeću”. Samo se njime navodi da bi trebalo u razdoblju od 2009. do 2018. dob umirovljenja žena povisiti na 65 godina, a po tom aktu moguće će se pod određenim uvjetima nakon 2018. povisiti dob za odlazak u mirovinu za oba spola na više od 65 godina života. Prema izvorima Poslovnog dnevnika, suprotni glas Agate Račan naišao je na veliku podršku među pravnim stručnjacima uključujući i bivšeg predsjednika Ustavnog suda Jadranka Crnića, a pritom neki smatraju da ta odluka o 2018., ako se zasniva na strateškom dokumentu Vlade, nije “točka na i”. Navode da se prije svega otvara pitanje u kojoj mjeri bi strateški dokument mogao obvezivati na njegovo apsolutno poštivanje i bi li mogao biti podvrgnut ustavnopravnom preispitivanju. U takvom slučaju kažu da i odluka koja je zasnovana na njemu postaje povrgnuta preispitivanju. Drugim riječima, ako se Strategija promijeni, sve što je zasnovano na njoj podvrgnulo bi se preispitivanju. Razdoblje do 2018. je dugotrajno, pa u dinamici kojom se kod nas mijenjanju i strategije i propisi ne treba isključiti promjene što je, zaključuju, dodatni izvor nove pravne nesigurnosti za sve buduće umirovljenike. Bez uspjeha se u konkretnom predmetu Agata Račan zauzimala i za stajalište da je donošenju odluke Ustavnog suda trebala prethoditi stručna rasprava o zahtjevima Ustava o spolnoj ravnopravnosti i rodnoj jednakosti u području mirovinskog sustava RH, a s njome se slaže i Crnić.

Bez rasprave
“Riječ je o vrsti predmeta za koji sam uvjeren da je prije odlučivanja zasluživao javnu raspravu na Ustavnom sudu. Da sam sudjelovao na sjednici kao sudac, zalagao bih se za javnu raspravu. Kako o tome odlučuje većina, ne mogu sporiti da nisu imali razloge i za svoju odluku iako ih ne mogu dokučiti”, kaže Crnić. Javna rasprava kao oblik rada Ustavnog suda inače nije nepoznanica nego je sadašnji ustavni suci iz nepoznatih razloga ne koriste. I pučki pravobranitelj Jurica Malčić, bivši ustavni sudac, također je u razgovoru Poslovnom dnevniku konstatirao da u ovom sazivu u osam godina Ustavni sud nije održao ni u jednom važnom predmetu nijednu javnu raspravu radi dobivanja stručnog mišljenja. To je, kako je Malčić kazao, način rada koji koriste Ustavni sudovi drugih zemalja, predviđen je našim propisima, a bivši saziv ustavnog suda koristio ga je u važnim i osjetljivim pitanjima. Crnić potvrđuje da su za njegova mandata predsjednika Ustavnog suda odlučivali o važnim pitanjima na temelju prethodno provedene javne rasprave u Ustavnom sudu na koju se pozivaju zainteresirane strane, predstavnici državnih institucija i stručnjaci.

Izjednačeno samo u nekim zemljama

Pri donošenju odluke Ustavni sud je razmotrio i statističke podatke iz kojih proizlazi da su 2006. samo pojedine europske zemlje imale propisanu jednaku dob muškaraca i žena za stjecanje prava na starosnu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu. Usvojene zakonske mjere za postupno izjednačavanje te dobi imale su, primjerice, Austrija koja je je odredila provedbu izjednačavanja u razdoblju između 2024. i 2033., Belgija između 1997. i 2009., Estonija prije 2016., Madžarska do 2009., Latvija do 2008., a Velika Britanija između 2010. i 2020.