Europska komisija povećala je procjenu hrvatskog rasta za 2019. s 2,9 na tri posto, dok za ovu godinu Bruxelles zadržava procjenu BDP-a od 2,6 posto.

U 2021. predviđaju nam usporavanje gospodarstva na 2,3 posto. “Ojačana je domaća potražnja, potaknuta zamjetnim porastom investicija i državne potrošnje, dok su nastavak poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija poduprli privatnu potrošnju”, navodi EK u privremenim zimskim prognozama.

Komisija četiri puta godišnje objavljuje procjene rasta europskih gospodarstava, pri čemu su proljetne i jesenske kompleksni pregled ekonomskog zdravlja pojedine članice, dok se zimske i ljetne fokusiraju samo na BDP i inflaciju.

U jesenskim prognozama s početka studenog EK je procijenila rast BDP-a u 2019. na 2,9 posto, ove 2,6 posto te da bi 2021. još usporio na 2,4 posto. Primjetna je, dakle, tek kozmetička korekcija brojki koja ostaje unutar statističke pogreške, no trend usporavanja ekonomije nije upitan.

Pokretač rasta potražnja
Pokretač rasta ostaje, bez iznenađenje, domaća potražnja. Izvoz bilježi rast, no daleko snažnije raste uvoz. Kad su kućanstva u pitanju, EK očekuje da će se smanjiti rast potrošnje, no i dalje će ga gurati sve veći raspoloživi dohodak u kombinaciji s padom nezaposlenosti.

Previđa se i nastavak snažnog rasta investicija zahvaljujući kraju programskog razdoblja. Ministar financija Zdravko Marić komentirao je prognozu EK riječima da se vrlo malo razlikuje od Vladinih. Podsjetio je da proračun koncipiran na 2,5% rasta u 2020. te 2,4% 2021.

“Efekti i porezne reforme i nekih drugih elemenata dali su svoj značajni doprinos i ne možemo očekivati godinu za godinu svaki put uvijek jednaki doprinos. Ali u svakom slučaju naglašavaju i međunarodno okruženje na koje mi stalno ukazujemo. I kada radimo naše projekcije i navodimo faktore rizika i čimbenike rizika navodimo da su međunarodne okolnosti nešto na što ne možemo utjecati, a opet se može reflektirati na poziciju neto izvoza”, kaže.

(Ne)uspjeh Vlade
Upitan smatra li neuspjehom Vlade što Hrvatska ni u povoljnom okruženju nije sposobna preskočiti 3% rasta BDP-a podsjetio je na vraćanje investicijskog rejtinga.

“S te strane je doprinos više nego očigledan, no može se i više i bolje od toga, treba nastaviti dalje graditi priču. Gospodarski rast je pitanje svih, ne samo Vlade koja treba snositi odgovornost u dijelu koji se tiče stvaranja uvjeta poslovanja”, kazao je Marić.