U globalnoj hotelskoj industriji događa se ono što mnogi nisu predviđali – višak hotelskih soba. U brojnim vodećim turističkim odredištima, poput španjolskih Baleara ili Kanarskih otoka, ali i gradovima kao što su Amsterdam, Kopenhagen ili Varšava, u 2019. godini došlo je do pada prosječnog prihoda po dostupnoj sobi (RevPar), što se povezuje s ubrzanim rastom hotelske ponude.

To se povezuje i s eksplozijom tržišta privatnog kratkoročnog najma u cijelom svijetu, što je pak najveći problem Hrvatske kad je u pitanju višak ponude, jer Hrvatska ima znatno manje hotela od drugih turističkih odredišta, s udjelom od samo 15 posto u ukupnoj smještajnoj ponudi, te ekspresan rast broja apartmana. Prema podacima globalne analitičke kuće STR, Sjedinjene Američke Države lani su po prvi put u 10 godina zabilježile stagnaciju RevPara.

Na problem prevelike hotelske ponude u odnosu na potražnju u Europi ukazao je prošlog tjedna Thomas Emmanuel, šef STR-a za Europu, na investicijskoj konferenciji u Istanbulu. Hotelska  ponuda u Europi raste uzastopno od 2015. godine, a najveći skok očekuje se upravo u ovoj godini. Poslovni dnevnik je od STR-a dobio opsežne podatke koji pokazuju da su destinacije koje su lani imale značajniji rast ponude istodobno smanjile i RevPar. 

Kopenhagen tu ima najveći nesrazmjer u brojkama, s porastom ponude od 7 posto te padom RevPara od 4 posto, uz isti postotak rasta ponude Edinbourgh je prihodom pao za 2 posto, dok su hoteli u Varšavi temeljem STR-ove analize smanjili prosječan prihod za 2 posto, uz 6 posto veću ponudu. Za 1 posto veća hotelska ponuda, Pariz je koštala pad RevPara za 1 posto,  Dublin je lani povećao broj hotelskih soba za 5 posto i srezao prihod za 4 posto, Amsterdam je s 4 posto više soba imao za 1 posto manji RevPar. 

Istodobno, Barcelona koja se već dugo bori s turističkim gužvama lani se suzdržala od rasta ponude i dobila plus u RevParu za 11 posto. Madrid je očito destinacija u usponu i s 2 posto većom ponudom uspjeli su ostvariti rast prihoda za 13 posto, kao i Beograd čiji su hoteli imali rast RevPara od 5 posto uz 1 posto više soba. Prag je imao rast ponude uz stagnaciju prihoda, a Beč je jedina razvijena europska destinacija koja je uz rast ponude od 2 posto imala i rast RevPara za 9 posto.

Domaći hoteli slabo surađuju sa STR-om, tako da ova kuća nema adekvatnih podataka iz Hrvatske. Prema zadnjim objavljenim podacima Hrvatske udruge turizma (HUT) u prva tri kvartala 2019. godine hrvatski hoteli su povećali prihod od prodaje za 4,5 posto, uz rast broja hotelskih kreveta od tek 2 posto, što ukazuje da Hrvatska ima obrnuti trend od ostatka Europe bar kad je u pitanju odnos ponude i prihoda. 

Siniša Topalović, direktor i partner u tvrtki Horwath HTL Hrvatska, pojasnio je da je upravo manjak hotela jedan od razloga zbog kojeg se Hrvatska do sad nije adekvatno pozicionirala među vodeće destinacije, sukladno svim svojim prirodnim i kulturnim bogatstvima. Zbog toga Hrvatska ne uspijeva privući goste visoke kupovne moći koji traže kvalitetu te imaju priliku putovati više puta godišnje i van ljetne sezone. 

Ekonomija obujma
"Zbog toga ni postojeći hoteli ne posluju kao u nekim drugim destinacijama jer nemaju ekonomiju obujma, što veže  i druge djelatnosti. Ako u destinaciji van sezone rade dva hotela ili nijedan, ne isplati se otvarati restorane, trgovine, dizati avione. Hrvatskoj stoga treba snažan impuls rasta hotelskog smještaja, što se na žalost ne nazire, jer s jedne strane država promovira razvoj kvalitete, a s druge poreznom politikom potiče rast i stvaranje viška ponude privatnog, apartmanskog smještaja. Zato imamo puno destinacija koje se oslanjaju na privatni smještaj, što uz nepostojanje upravljanja prostorom dovodi do neodrživosti, pada kvalitete stanovnika, i stvara se nepopopravljiva šteta. Tome na žalost u najvećoj mjeri pridonosi povlašten porezni tretman privatnih iznajmljivača", ističe Topalović. 

Prema podacima koje prikuplja Fakultet za menadžment u turizmu iz Opatije, prosječan RevPar hrvatskih hotela lani je iznosio 52,21 euro, 4 posto više nego u 2018. Kad su u pitanju fizički pokazatelji, Hrvatska je lani imala veću ukupnu stopu rasta broja kreveta (4,6 posto) u odnosu na rast broja noćenja od tek 1,9 posto.  Sanja Čižmar, direktorica konzultantske tvrtke '505 savjetovanje', pojašnjava da se to odrazilo na pad stope zauzetosti ukupnih komercijalnih kapaciteta s 23,8 na 22,9 posto. I kod hotela su kapaciteti rasli brže od broja noćenja od svega 1,6 posto, što je dovelo do smanjenja stopa zauzetosti hotela za nešto više od jedan posto. 

Razvoj ponude
"Pritom, od 2010.-2018. godine smještaj u domaćinstvu povećan je kumulativno za 87 posto, a hoteli za 8 posto. Tokom 2019. godine stopa zauzetosti smještaja u domaćinstvu u Hrvatskoj je stagnirala s 19 posto na 18,9 posto, uslijed bržeg razvoja ponude od potražnje. Pritom se tu radi pretežno o najmu komercijalnih nekretnina, koje predstavljaju lukrativan biznis uslijed niskog poreznog opterećenja", ističe Čižmar.

Prema analizama HUT-a, broj smještajnih jedinica u ponudi na online portalima raste, u godinu dana na dva online portala (Airbnb i HomeAway) povećao se za 12,4 posto, dok su stope zauzetosti tek umjereno rasle (s 58 na 60 posto). No, rasla je i prosječna cijena smještaja u apartmanima, za 6 posto, najviše u Dalmaciji i Dubrovačkoj rivijeri (za 8,9 posto), dok Zagreb bilježi pad za 3,9 posto.  "U Zagrebu se osjeća prekomjerni razvoj ponude ove vrste kapaciteta, što se odrazilo i na pad cijene. Ovo je sličan trend u drugim gradovima Europe", zaključuje Čižmar.