Njemački i francuski farmeri već odavno protestiraju protiv nove Zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), koja bi trebala stupiti na snagu 2022. godine te obuhvatiti Programsko razdoblje do 2027. godine.

Iako naši poljoprivrednici još ne slijede svoje kolege iz sektora, nova ZPP mogla bi donijeti značajne promjene za njih i budućnost europske, a time i hrvatske poljoprivrede. Iz konzultantske tvrtke Smarter ističu da je najviše negodovanja izazvala odredba o obveznoj primjeni smanjenja plaćanja za one kategorije korisnika koji u godini premašuju iznos od 60.000 eura, s tim da bi maksimalni iznos po gospodarstvu bio 100.000 eura.

Kažu kako su očekivali da će Hrvatska, u zajednici sa zemljama poput Češke Slovačke i Mađarske, tražiti ublažavanje, brisanje odredbe ili barem uspostavljanje određenih kriterija za moguća povećanja izravnih plaćanja, no to se nije dogodilo, premda podaci o domaćoj poljoprivredi nisu ohrabrujući. 

Neravnopravan položaj
Naime, podaci Fine za 2018. pokazuju kako je 717 poduzetnika u poljoprivrednoj proizvodnji, koji su imali poslovni prihod od 4,8 milijardi kuna, odnosno oko 30 posto ukupnog outputa cijele hrvatske poljoprivrede, imalo svega 5,18 posto udjela prihoda od subvencija u poslovnom prihodu, što je daleko ispod razvijenih zemalja članica EU.

"Na svim sastancima Hrvatska poljoprivredna komora jasno ističe kako proračun za poljoprivredu nikako ne bi smio biti manji. Dok se s jedne strane poljoprivrednicima stavljaju brojna ograničenja koja im prijete daljnjim smanjenjem dohotka, s druge strane se sklapaju trgovinski sporazumi s državama kojima se omogućava dotok jeftinije i robe niske konkurentnosti što stavlja EU poljoprivrednike, a time i one iz Hrvatske u neravnopravan položaj. Poljoprivrednici su izvor rješenja za klimu i okoliš, a ne problema i svaki bi dodatni zahtjev za dodatno ozelenjivanje, što je cilj novog ZPP, trebala pratiti dodatna adekvatna potpora", smatraju iz HPK.

Stav HPK je da treba osigurati jednako kvalitetne prehrambene proizvode u svim zemljama te primjenjivost jednakih standarda za hranu iz trećih zemalja, a važno je imati više lokalnih vrijednosnih lanaca u poljoprivredi. Kako tvrde, poljoprivreda u cijeloj EU ima problem s napuštanjem ruralnih sredina, sve težim položajem poljoprivrednika i nepoštenim trgovačkim praksama. Hrvatska kroz Copa Cogecu, ali i kroz Višegradsku skupinu zemalja lobira za stavove koji su nam isti ili slični.

HPK ističe da su generalno sve zemlje nezadovoljne pritiskom na proizvodnju, visinu dohotka, konkurentnost, dok s druge strane poljoprivreda zahtijeva sve više ulaganja u tehnologije i modernu poljoprivredu. "Velika je novost i da će se svake godine, a ne na kraju razdoblja, evaluirati efekti i upotreba financijskih potpora svake zemlje. Potrebno je da Hrvatska čim prije završi Strategiju razvoja poljoprivrede i iskoristi sve mogućnosti gdje kao zemlja ima slobodu kreiranja vlastitih definicija, ograničenja, kriterija, a ne poljoprivrednu politiku svesti na prepisivanje osnova iz Europske uredbe", ističe Marina Kresoja, projekt menadžerica iz Smartera.

Za veću ulogu Ministarstva
Novi ZPP najavljuje da bi se dio ovlasti i donošenja odluka trebao prebaciti na nacionalne vlade te da će se više novca usmjeravati na mlade poljoprivrednike. "ZPP nudi brojne mogućnosti da Hrvatska sama izradi svoje strateške planove koji će se primjenjivati, na nama je da postignemo konsenzus kakvu poljoprivredu u budućnosti želimo", ističu iz HPK.

U Smarteru, pak, tvrde da bi u cijelom procesu voljeli aktivniju ulogu Ministarstva poljoprivrede. Napominju kako je za sljedeće programsko razdoblje EU u  ciljevima razvoja poljoprivrede naglasila intervencije u očuvanje okoliša i posebne intervencije za razvoj i istraživanje. Kako kažu, dosad nismo čuli ništa o tome na koji način će Hrvatska iskoristiti ovu mogućnost, točnije koje će se poljoprivredne prakse poticati i hoće li to biti mjere kompenzacije dohotka poljoprivrednicima koji su sočeni s nižim prinosima, a samim time i dohotkom.