Epidemija koronavirusa u Kini gdje se na odmoru nalazi oko 800 radnika koji grade dionicu crnogorske autoceste od Podgorice do Mateševa, za sada ne utječe na intenzitet radova, priopćeno je Vijestima iz Ministarstva prometa, u odgovoru na pitanje hoće li zadržavanje tih radnika u Kini izazvati novo pomicanje rokova za završetak projekta.

"Aktualna situacija za sada nema značajnijeg utjecaja na intenzitet radova, jer je izvođač, kompanija CRBC, napravio planove u skladu s redovnim godišnjim odmorom radnika koji putuju u svoju domovinu za proslavu kineske Nove godine i ostaju tamo do početka ožujka. Pojava epidemije virusa je nepredvidljiva okolnost i Ministarstvo prometa i pomorstva, u komunikaciji s nadzornim organom na projektu, izvođačem radova i drugim nadležnim institucijama za javno zdravlje prati stanje. Uvjeravamo javnost da ćemo na vrijeme i sinhronizirano djelovati da javno zdravlje, ali niti realizacija projekta izgradnje prioritetne dionice autoceste Bar-Boljare ne bi bila ugroženi", odgovoreno je iz Ministarstva. 

Vratilo se osam Kineza
Iz Instituta za javno zdravlje priopćili su da među osam radnika koji su u međuvremenu doputovali iz Kine nema oboljelih od koronavirusa, kao i da je gotovo 800 radnika, koji grade autocestu, trenutno u Kini i da se do daljnjeg neće vraćati u Crnu Goru. Većina kineskih državljana zaposlenih na izgradnji crnogorske autoceste porijeklom je iz područja u kojem se nalazi grad Wuhan, koji je označen središtem epidemije.

Na izgradnji dionice autoceste zaposleno je oko 1200 radnika iz Kine, od čega su dvije trećine dobile slobodne dane da novogodišnje praznike po kineskom kalendaru provedu s obiteljima u domovini. Na gradilištima se trenutno nalazi oko 400 radnika iz Kine i oko 400 do 500 domaćih radnika. Ta je dionica autoceste, prema ugovoru s kineskim izvođačem CRBC-om, trebala biti završena 11. svibnja prošle godine, ali je naknadnim aneksom rok pomaknut za 17 mjeseci, na kraj rujna ove godine.

Do sada su završeni radovi na oko 90 posto ukupnog projekta, odnosno preostali su većinom završni radovi: asfaltiranje, provlačenje električnih i vodovodnih kabela, postavljanje ograda i slično. Osman Nurković, ministar prometa, prije nekoliko dana nije bio siguran hoće li će autocesta biti otvorena u rujnu, kako se najavljuje. On je naveo da će do kraja rujna završiti fizički radovi na autocesti, a nije siguran hoće li će se do tada završiti tehnički pregled i dobiti uporabna dozvola. Najzahtjevni dio posla koji je preostao izgradnja je petlje Smokovac s mostom preko Morače, ali je za taj dio posla angažiran domaći podizvođač Bemax, pa odmor kineskih radnika ne utječe na završetak radova.

Stižu i novi troškovi
Izgradnja te petlje nije bila predviđena ugovorom o izgradnji cijele dionice, već je nakon spora vlada potpisala aneks ugovora s kompanijom CRBC. Time se predviđa i njena izgradnja za 30,5 milijuna eura, a završetak je takođe predviđen za kraj rujna ove godine. Prema osnovnom ugovoru, gradnja ove dionice autoceste trebala je stajati 809 milijuna eura bez kamata, ali je cijena zbog naknadnih i nepredviđenih radova već prešla dodatnih 90 milijuna eura.

Otplata kredita za autocestu počinje u srpnju sljedeće godine. Godišnja rata bez kamata iznosit će 67 milijuna dolara. Vlada je najavila da će u ožujku zaključiti ugovor o osiguranju od tečajnog rizika, što će također povećati cijenu cijelog projekta. Kredit će se otplaćivati sljedećih 14 godine.

Kineska tvrtka probila rok, vlada RS im dala još 6 mjeseci

Čeka se na idejni projekt 
Kineska tvrtka SDHS-CSI BH nije na vrijeme završila idejni projekt za autocestu Banja Luka – Prijedor, a vlada Republike Srpske im je dala dodatnih šest mjeseci da posao privedu kraju, piše Capital.ba. Rok je istekao u prosincu, a novi rok je do kraja lipnja ove godine. Kineska kompanija China Shandong Inernational Economic & Technical Cooperation Group osnovala je u RS tvrtku SDHS-CSI BH s kojom je vlada potpisala koncesijski ugovor. Planirano je da autocesta Banja Luka – Prijedor bude dugačka 42 kilometra, a za uloženih 297 milijuna eura Kinezima RS na kraju treba platiti 975 milijuna eura, objašnjava Capital.ba. RS će 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost autoceste u iznosu od 32,5 milijuna eura, što treba osigurati od naplate cestarine na svim autocestama u RS, a ako ne bude dovoljno ostatak će osigurati proračun RS.