Rast cijene zlata u utorak je malo usporio nakon što je oštra rasprodaja na dioničkim tržištima u ponedjeljak uslijed širenja korona virusa u Kini i svijetu potaknula investitore za potragom za financijskim "sigurnim lukama".

U posljednjih godinu dana vrijednost unce najplemenitijeg metala povećana je za petinu i zlatom se trguje po gotovo 1600 dolara.

Oštra rasprodaja
Potražnju za zlatom dodatno je pojačala oštra rasprodaja dionica na globalnim burzama koja je na Wall Streetu rezultirala najoštrijim padom burzovnih indeksa od listopada. No, djelomični oporavak burzi u utorak donio je predah u usponu zlata. Naime, uncom zlata se oko 15 sati trgovalo po 1573 dolara što je 0,2 posto niže nego dan ranije.

Unatoč tome, vrijednost zlata i dalje je na najvišoj razini od 2013. godine. Stoga se dio inozemnih analitičara pita može li cijena dosegnuti i 2000 dolara u ne tako dalekoj budućnosti. Podsjetimo, zlato je dosegnulo rekordnu vrijednost od 1900 dolara tijekom 2011. godine kada je dužnička kriza u eurozoni bila na vrhuncu.

"Postoji niz stvari koje mogu poći krivo za dioničko tržište, a ekonomski utjecaj usporavanja kineskog gospodarstva zbog epidemije korona virusa mogao bi se osjetiti i globalno", izjavio je za CNN Money David Beahm, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Blanchard & Co.

No, korona virus samo je dao dodatni poticaj rastu cijene zlata. Analitičari naime podsjećaju da je zlato u uzlaznom trendu koji je započeo mnogo ranije nego se uopće saznalo za postojanje virusa. Prošle godine tri snižavanja kamatne stope američke središnje banke pomogle su oslabiti vrijednost dolara.

To je zlato učinilo atraktivnijim ulaganjem, posebice otkako su kamatne stope u Europi i Japanu zaronile i u negativne vrijednosti. Zlato nije jedini plemeniti metal koji je profitirao od zabrinutosti zbog niskih kamatnih stopa i slabijeg dolara.

Naime, i cijene srebra, platine i paladija također su skočile u posljednjih godinu dana. Tako se srebrom u utorak trgovalo po 17,72 dolara, platinom po 988 dolara, a paladijem po 2158 dolara. Američki financijski stručnjaci savjetuju kako bi dugoročni investitori trebali u svojim portfeljima imati 5 do 10 posto imovine u zlatu i dionicama proizvođača zlata.

Ralph Aldis, portfelj menadžer tvrtke Global Investors smatra  kako bi cijena zlata trebala nastaviti rasti, kako zbog rastuće nervoze "običnih" investitora, već i zbog rastuće potražnje vrlikih središnjih banaka.    

Dvoznamenkaste stope
Podaci Svjetskog vijeća za zlato (WGC) pokazuju da je kupnja zlata od strane središnjih banaka u prva tri tromjesečja prošle godine porasla 12 posto na godišnjoj razini. Drugim riječima, središnje banke neto su povećale svoje zlatne zalihe za 547,5 tona.

"Ova će godina biti još jedna u kojoj je cijena zlata porasla po dvoznamenkastim stopama. Mogla bi dosegnuti novu rekordnu razinu od 2000 dolara – ako ne ove godine, onda u bliskoj budućnosti", ocjenjuje David Beahm.

Ovaj analitičar dodaje kako bi dioničko tržište u SAD-u približavanjem predsjedničkih izbora moglo postati nešto kolebljivije što će također ići na ruku cijeni zlata. Ralph Aldis smatra da je labava monetarna politika stvorila "nezdravo" okružje za dionice što dio ulagača na dioničkom tržištu čini nesigurnima.