Stručnjaci godinama upozoravaju na problem u vezi s termoelektranama na Zapadnom Balkanu, a ove godine posljedica je da smo imali najzagađeniji zrak na svijetu, piše portal Buka.

Ostaje pitanje na koje sve načine će ovo zagađenje utjecati na zdravlje građana s ovih prostora.

Alijansa za zdravlje i životnu sredinu – HEAL u okviru kampanje "Europa bez uglja" u 2019. je objavila izvještaj o utjecaju termoelektrana na javno zdravlje.

U ovom izvještaju se navodi da je, prema podacima iz 2016. godine, Termoelektrana "Kostolac B" najveći zagađivač u Europi kada je riječ o sumpor-dioksidu. Prema ovom izvještaju, na Zapadnom Balkanu postoji 16 zastarjelih elektrana na ugljen koje ugrožavaju javno zdravlje i stvaraju ogromne količine materija koje zagađuju zrak.

Poguban utjecaj na susjedne zemlje

'Zagađenje zraka iz termoelektrana na fosilna goriva ili drugih emitera ne poznaje granice. Termolektrane na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana – Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji – iako nisu članice Europske unije, zagađuju zrak u zemljama Unije emitirajući zabrinjavajuće visoke nivoe zagađujućih materija. Najveći utjecaj primjećen je na susjedne Rumunjsku, Italiju, Mađarsku, Bugarsku, Grčku i Hrvatsku, ali i na udaljenije zemlje kao što su Poljska, Njemačka, Češka i Austrija', stoji u nalazima izvještaja.

Posljedice ovih zagađenja su, piše u izvještaju, 3.000 preuranjenih smrti godišnje, 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece i druge kronične bolesti "koje zdravstvene sisteme i gospodarstva koštaju ukupno 6,1–11,5 milijardi eura".

Zdravstveni proračuni Bugarske i Hrvatske najviše su pogođeni. Troškovi utjecaja zagađenja od ugljena Zapadnog Balkana na zdravlje iznose 0,3 – 0,7 milijardi EUR. Za Bugarsku je to 10% – 18% ukupnih izdataka zemlje za zdravstvo za 2016. Za Hrvatsku troškovi od 0,2 – 0,4 milijarde EUR iznose 8% -14% ukupnih izdataka zemlje za zdravstvo u 2016. 

Termolektrane na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana: Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedonija, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji, iako nisu članice Europske unije, zagađuju zrak u zemljama Unije emitirajući zabrinjavajuće visoke nivoe zagađujućih materija.

U ovom izvještaju stoji da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da se nijedan nivo zagađenja zraka ne može smatrati ‘sigurnim’ i da je veza između zagađenja zraka i respiratornih i kardiovaskularnih bolesti nesporna. Udisanje čestica, čak i na niskom nivou, može dovesti do fizioloških promjena u tijelu koje štete zdravlju.

Osam  od  deset  najvećih  zagađivača  među  termoelektranama  na  ugljen  u  EU  i  zemljama  kandidatima za članstvo u EU nalazi se na Zapadnom Balkanu.  

"Godine 2016., srpska termoelektrana Kostolac B nadmašila je Ugljevik iz Bosne i Hercegovine, postajući  najozloglašeniji  zagađivač sumpor dioksidom. Kostolac B i Ugljevik čine polovicu  ukupnog zagađenja SO2 iz  termoelektrana na ugljen u regiji Zapadnog Balkana. Samo ove dvije termoelektrane odgovorne su za oko 25% ukupnih  emisija SO2 iz ugljena u EU i na Balkanu zajedno", ističe se u ovom izvještaju.

Odnosno, da 16 balkanskih termoelektrana emitira sličan nivo zagađenja kao 250 EU termoelektrana.