Najvišu pojedinačnu kaznu, od 50 milijuna eura, izrekla je Francuska, i to Googleu. Nizozemska, Velika Britanija i Njemačka prednjače pak po broju obavijesti o kršenju propisa o zaštiti podataka, pokazuje izvješće odvjetničkog ureda DLA Piper.

Opća regulativa o zaštiti podataka (GDPR) uvedena je kako bi se zaštitili osjetljivi osobni podaci i propisuje stroge kazne ako kompanije izgube konrolu nad podacima ili ih obrađuju bez suglasnosti klijenata.

Poštivanje propisa nadziru nadležni uredi 28 zemalja Europske unije, iako daleko najveću odgovornost ima Irska, gdje je europsko sjedište smjestila većina digitalnih divova iz američke Silicijske doline, poput Facebooka, podsjeća Reuters.

Do sada izrečene kazne daleko su manje od onih u visini i do nekoliko milijardi eura koje je izricala Europska komisija za kršenje propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju. S vremenom će iznosi vjerojatno rasti budući da su zbog žalbi i sudskih procesa pod povećalom javnosti i stvaraju pravne presedane.

Regulatori teoretski mogu odrezati kazne u visini od dva do četiri posto globalnih prihoda kompanija ali u praksi moraju dobro odvagnuti bi li visoke kazne 'prošle' na sudu, tumači partner u odvjetničkom uredu DLA Piper Ross McKean.

"Trebat će vremena – regulatori će dobro razmisliti prije no što odrežu kaznu u visini četiri posto globalnog prihoda kompanije jer bi se mogli suočiti sa žalbom", kazao je McKean za Reuters. "Ako regulator u žalbenom postupku izgubi, topi se njegova vjerodostojnost", pojašnjava.

Najvišu pojedinačnu kaznu predložio je do sada britanski regulator, od 183 milijuna funti, i to vlasniku British Airwaysa IAG-u, zbog krađe podataka pola milijuna klijenata, podsjeća Reuters.