Mjesec dana nakon otvaranja sezone slovenski skijaški centri bore se s nedostatkom snijega i posjetitelja, a takve se prilike očekuju i do kraja mjeseca pa bi ovogodišnja sezona mogla biti gora i od prošle, te proglašena katastrofalnom, piše mariborski list Večer.

Zbog temperature od 15 stupnjeva i obilnih kiša u prosincu te temperaturne inverzije u siječnju trenutno na svim skijalištima, s izuzetkom Kanina, čija je prednost za slovenske prilike natprosječna nadmorska visina, snijega ima vrlo malo, između 20 i 40 centimetara, pa ne radi dobar dio skijaških vučnica, a otvoreno je samo pola staza.

Moguće i zatvaranje centara
Na popularnom Krvavcu, kojeg posjećuju skijaši iz Ljubljane i okolice, dosadašnju štetu zbog nedostatka snijega procjenjuju na pola milijuna eura, jer su prodali više od dvostruko manje skijaških karata nego u sezoni 2018/2019., a u pogonu imaju šest od ukupno 13 vučnica te 26 staza. Na skijalištu iznad Bohinjskog jezera kažu da u odnosu na prošlu sezonu bilježe pad prihoda zbog znatno manjeg posjeta i povećanja troškova za snježne topove za umjetni snijeg te da ih brinu meteorološke prognoze o izostanku snijega tijekom siječnja.

Zbog kasnijeg početka sezone skijalište na Rogli je u prosincu zabilježilo 46 posto posjetitelja manje nego prije godinu dana, ali je početak ove godine, kako kažu, "solidan" pa ih je u prvih desetak dana posjetilo gotovo 20.000 skijaša. I na mariborskom Pohorju dosadašnju štetu zbog "zelene zime" procjenjuju na oko pola milijuna eura te upozoravaju na veće troškove zbog ponovnog nanošenja umjetnog snijega jer se onaj nanesen u prosincu u međuvremenu skoro otopio.

Prije božićnih blagdana slovensko Udruženje skijaških žičara, koje okuplja 40-ak operatera žičara i skijališta, poslalo je Ministarstvu gospodarskog razvoja i tehnologije dramatično pismo pod nazivom "Prirodna katastrofa za rad skijališta – poziv na državnu pomoć!" "Posljednjih godinu dana operateri skijališta ili planinskih centara neprestano su upozoravali na zastarjele žičare, na odlazak skijaša u inozemstvo, gdje se uvelike ulaže u ovu aktivnost.  Međutim, u Sloveniji se stvari ne mijenjaju posljednjih deset godina.

Radni uvjeti slovenačkih skijališta potpuno su neusporedivi s uvjetima kakva imaju skijališta u inozemstvu, a vremenske prilike su zapravo prirodna katastrofa za slovenske operatere, zbog čega bi moglo biti zatvoreno još neko skijalište", rekla je Manuela Božič Badalič, predsjednica Udruženja skijaških žičara.  Od ministarstva je zatražila pokretanje postupka dodjele državne pomoći. U prosincu je šteta na četrnaest slovenskih skijališta procijenjena na više od tri milijuna eura.

No, Manuela Božič Badalič nije zadovoljna rješenjima koje je ponudilo Ministarstvo gospodarskog razvoja i tehnologije – mikrokreditima i natječajima na kojima se može dobiti novac i pita se zašto im, u slučaju prirodnih katastrofa država ne može pomoći, kao poljoprivrednicima.  "Predložili smo davanje bespovratnih sredstava i usvajanju zakona o izvanrednim situacijama", kaže Manuela Božič Badalič. 

Žrtve globalnog zatopljenja
Budući da ministarstva gospodarstva i infrastrukture nemaju zakonsku osnovu za isplatu štete, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja, čiji Fond za klimatske promjene ima 184 milijuna eura, uključit će se u rješavanje situacije.

"Skijališta su više nego jasna žrtva globalnog zatopljenja i sigurno ispunjavaju uvjete za financiranje iz klimatskog fonda", kaže Mitja Terče, direktor Ski centra Golte. Budući da se njena skijališta nalaze na relativno nižim nadmorskim visinama u odnosu na skijališta u Austriji i Italiji, Sloveniju znatnije pogađaju negativni utjecaji klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja.

Zakonsko rješenje

Država bi kao suvlasnik ulagala u žičare
Jedno od mogućih rješenja za slovenska skijališta je novi Zakon o žičarama. "Suština izmjene i dopuna ovog zakona leži u nastojanjima da žičare postanu dio javne infrastrukture i tada bi država mogla sufinancirati rad tih objekata i omogućiti sufinanciranje novih ulaganja", objašnjavju iz Udruženje skijaških žičara. Zakon je u međuministarskoj koordinaciji od srpnja 2019., a pred vladu bi mogao doći krajem veljače.