Hrvatska će i ove godine izdvojiti silan novac, čak jednu milijardu kuna, za zapošljavanje približno 25 tisuća nezaposlenih osoba! 

Dorađene mjere aktivne politike za 2020. godinu fokus stavljaju na samozapošljavanje, odnosno na besplatne novčane potpore koje se dijele nezaposlenim osobama koje pokreću vlastiti privatni posao. U godini iza nas tako se "samozaposlilo" oko 7 tisuća građana, čije su pojedinačne potpore bile 55 tisuća kuna, no ako su se udruživali, mogli su dobiti i više. Ove godine broj samozaposlenih uz pomoć državnih poticaja trebao bi biti manji – plan je oko 5 tisuća novih, no njima će otići gotovo polovica godišnjeg budžeta za nezaposlene, odnosno 418 milijuna kuna jer će potpore biti znatno veće.

Osnivanje zadruga
Poticaji više neće biti isti za sve, nego će osobe koje pokrenu biznis u slabije razvijenim područjima dobivati četvrtinu više sredstava od ostalih, odnosno poticaji za ljude koji pokrenu posao u najsiromašnijim općinama i gradovima bit će 100.000 kuna, za srednje siromašne predviđeno je 85 tisuća kuna, a za sredine kao što je Zagreb 75 tisuća kuna. Uz to, moći će se koristiti dodatna sredstva za udruživanje te osposobljavanje na radnome mjestu!

Primjerice, udruži li se pet osoba u zadrugu, zajedno mogu povući i do 320 tisuća kuna. Potpore pokrivaju većinu troškova poslovanja u prvoj godini i iznos obveznih doprinosa za samozaposlenu osobu.  Nezaposlena osoba koja želi potporu mora izraditi poslovni plan s održivom poslovnom idejom, a novac koji dobije koristiti za troškove otvaranja i rada poslovnog subjekta. 

Troškovnik podrazumijeva troškove vezane za registraciju tvrtke, nabavu opreme, zakup poslovnog prostora i obvezne doprinose za 11 mjeseci poslovanja. Uz osobe koje prvi put koriste mjeru, novac mogu dobiti i stari korisnici mjere koji su opstali u poslu dulje od godinu dana te ga namjeravaju širiti. Njima će država isplatiti do 55 tisuća kuna! Ostatak državnog budžeta za nezaposlene uglavnom će se isplatiti poslodavcima koji zaposle radnika s burze.

Tako je 140 milijuna kuna rezervirano za tvrtke koje zaposle osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada, primjerice ljude bez staža, dugotrajno nezaposlene, povratnike, invalidne osobe i slično i vjeruje se da će tako posao dobiti oko 5 tisuća radnika.

Pripravništvo je još uvijek traženo kao što je i ranije bilo traženo, ove godine ukinuto je stručno osposobljavanje bez zapošljavanja (SOR) jer privatne tvrtke pripravniku moraju osigurati pola pripravničke plaće, dok su SOR-ovce dobivali besplatno. Za pripravnike se ove godine planira potrošiti 114 milijuna kuna, s tim što će država pokriti cijelu plaću za pripravnike zaposlene u javnim službama. 

Broj nezaposlenih
Stručno će se osposobljavanje ove godine financirati jedino do isteka lani ugovorenih ugovora. Kod pripravništva definira se nova ciljana skupina za korištenje potpore u javnom sektoru koja obuhvaća nezaposlene osobe koje nemaju više od šest mjeseci staža osiguranja u zvanju i obrazovnoj razini iz područja obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i kulture prijavljene u evidenciju nezaposlenih, a kako bi im se omogućilo da svoj obvezni pripravnički staž odrade u cijelosti. 

Broj nezaposlenih kreće se oko 132 tisuće, no to bi mogao biti i ovogodišnji rekord, jer bi do sredine godine broj registriranih nezaposlenih radnika mogao pasti ispod sto tisuća, prvi put od 80-ih godina, kada je Hrvatska bila dio Jugoslavije.  Na tržištu rada ove bi godine moglo biti posla i za gotovo stotinu tisuća stranih radnika, najviše u ljetnoj sezoni.