Milanović je pobijedio u sva četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te u većini velikih gradova i županijskih središta, na sjeverozapadu zemlje, u Istri i Primorju. Kolinda Grabar-Kitarović najviše je glasova dobila u Slavoniji, Dalmaciji i Lici te većinu glasova u inozemstvu. U mreži Prvog izborne rezultate analizirali su politolozi Pero Maldini i Berto Šalaj.

Maldini: Pobjeda Milanovića je posljedica razočaranja predsjednicom

– Moglo se znati već nakon prvog kruga sučeljavanja tko će uči u drugi krug, i obzirom na trend rasta Milanovića i trend pada Kolinde Grabar-Kitarović očekivala se tijesna utrka. Međutim, dogodila Milanovićeva pobjeda s većom razlikom. To je posljedica razočaranjem predsjednicom koja je u kampanji imala niz neprimjerenih nastupa. Nedostatno znanje o političkom i ekonomskom sustavu nije se vidjelo u petogodišnje mandatu, ali je na vidjelo izašlo tijekom kampanje, kazao je Pero Maldini. Smatra da se glasovalo ne 'za Milanovića', nego 'protiv' Grabar-Kitarović.

Šalaj: Milanovićev veliki povratak i primarno njegova pobjeda

Berto Šalaj koji je prije dva tjedna davao prednost Kolindi Grabar-Kitarović kazao je kako i tada govorio da će pobjeda ovisiti o Milanovićevoj mobilizaciji novih birača, i mobilizaciji Škorinih birača od strane Grabar-Kitarović. Milanović je uspio nešto u što ja nisam previše vjerovao – uspio je uvjeriti birače da su ovi izbori važniji nego što jesu, dodao je Salaj. Napomenuo je da je Milanović dobio manje glasova od Ive Josipovića, a Kolinda Grabar Kitarović izgubila je 186 tisuća glasova. Ovo je Milanovićev veliki povratak i primarno njegova pobjeda, zaključio je.

– Slavonija je imala najmanju izlaznost, i vjerojatno će najveći broj nevažećih listića biti iz Slavonije. Radi se o biračima Miroslava Škore, smatra Maldini. Šalaj je dodao kako je i premijer Plenković kazao kako su tih skoro 90 tisuća nevažećih listića Škorinih glasača, ali smatra da to ne mora biti tako. Ima tu i birača Darija Juričana, Mislava Kolakušića i Ivana Pernara, a prozivanje Škore znak je velike nervoze u HDZ-u, dodao je Šalaj.    
Je li ugrožena pozicija Andreja Plenkovića kao predsjednika HDZ-a?
– Od početka je sigurno da predsjednički izbori nisu toliko bitni vezano za promjene koje su bile najavljene jer su oba kandidata predstavnici 'establišmenta'. Jasno je bilo da će ishod izbora odlučiti o preslagivanju više unutar HDZ-a i nešto manje unutar SDP-a. Plenović bi u slučaju pobjede Grabar-Kitarović bio u puno komotnijoj poziciji, bez obzira što bi ona mogla djelovati 'kontra Vlade'. Stranački oponenti ovo će iskoristiti kao dodatni poraz – s isključivim ciljem da desno krilo preuzme stranku. Plenkovićevi oponenti su već sinoć vrlo jasno 'iskočili', kazao je Maldini.
Tri kandidata desnog krila HDZ-a – "Ideološka fasada borbe za moć"
Dodao je kako se ne radi o homogenoj ekipi: "Tri su kandidata desnog krila HDZ-a, ali je pitanje koliko utjecajnu strukturu imaju. Desno je prilično širok pojam, čak i unutar HDZ-a".  Zajedničko svoj trojici pretendenata na čelno mjesto u HDZ-u je da su prilično autoritarni, gotovo na rubu standarda liberalne demokracije, prilično su etnocentristički i zastupaju izrazito tradicionalne vrijednosti, kazao je Maldini. Smatra kako se radi o ideološkoj fasadi borbe za moć. A izbor Milanovića, dodaje Maldini – može biti i olakšavajuća okolnost za Plenkovića, koji dobija suparnika i u odnosu prema predsjedniku "može bildati svoju poziciju". Također, predsjedamo Vijećem EU-a i oni koji krenu u konkretnu borbu mogli bi biti prokazani da rade i protiv nacinalnih interesa, dodao je.

Šalaj: Kampanja za izbore u HDZ-u počela sinoć premijerovim govorom

– Plenkovićevi izazivači su Stier, Kovač i Brkić, a ima i najava da će se kandidirati Butković i Penava. Oni nisu homogeni. Kampanja za unutarstranačke izbore u HDZ-u je počela sinoć premijerovim govorom u kojemu hvali Vladu. A pobjeda Zorana Milanovića je za premijera bolja od eventualne pobjede Miroslava Škore. U ovom trenutku Plenković ima prednost, smatra Berto Šalaj. Dodao je kako ni Kolinda Grabar Kitarović nije zatvorila vrata kandidaturi na unutarstranačkim izborima, ali pretpostavlja da se to neće dogoditi. Nije želio spekulirati o tome hoće li podržati nekoga iz desnog krila HDZ-a.

Je li Milanovićeva pobjeda poklon Bernardiću?

– Ni sad SDP nije ponudio nekakav sadržaj. Tek su se primirili nakon EU izbora. Pobjeda Milanovića je itekako vjetar u leđa, ali to ne znači ništa. Pitanje je hoće li se SDP uspjeti konsolidirati i hoće li ponuditi konkretan program i za to nemaju puno vremena, kazao je Pero Maldini. Dodao je da je Milanović dobio izbore najviše zahvaljujući svojoj osobnosti. Svjetonazorska orjentacija nije više dovoljna, SDP se mora sadržajno graditi i pripremati se za izbore. 

Šalaj je dodao kako je Bernardić preživio najveću krizu, ali da će pri sastavljanju lista za parlamentarne izbore morati računati na to da će Milanović određeni broj ljudi povući na Pantovčak. Bernardić je pokazao da može svoje protivnike staviti na listu. A ostaje nam da vidimo, što oni mogu ponuditi građanima mimo onog što je ponudio Milanović, naglasio je Šalaj.

Kakav će Milanović biti predsjednik? 

– Mislim da će Milanović biti predsjednik kakav je najavio da će biti. Znamo da postoji razlika između pobjedničkih govora i prakse. Nadam se da će biti dobar predsjednik, kao što mu je dobar bio i govor. Drugo, nadam se da će ispuniti svoje obećanje i da će biti zadnji neposredno izabrani predsjednik te da će u javnu raspravu gurnuti svoj prijedlog o ukidanju neposrednog izbora. Treće – ne očekujem neke veće probleme jer se Milanović mora uvesti u svoju funkciju, a Pleniković će se baviti predsjedanjem EU-om i unutarstranačkim problemima. Ako Plenković ponovi svoj mandat, tada će to biti zanimljivo, kazao je Berto Šalaj.

S tim se složio i Pero Maldini. Smatra da je Milanović već ispucao sve politike vezane za ideološka i stranačka prpucavanja. On je sad u ugodnoj poziciji i u kampanji je promovirao građanske vrijednosti i liberalno-demokratski koncept. Njegova pozicija može biti jako konstruktivna, ako se ne bude odao stanačkom kadroviranju ili ideološkimm pristranostima". Naglasio je da i Milanović i Plenković, unatoč ideološkim razlikama – dijele "elementarni liberalno-demokratski korpus vrijednosti koje bi trebao imati svaki moderni političar". Nada se iskoraku u hrvatskoj demokraciji.