Đuro Đaković nije jedini "teškaš" kojim se trenutno bave resorni ministri – na sam Badnjak izvanrednom telefonskom sjednicom kao članovi Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) odobrili su toj instituciji da dionicama iz svog portfelja zajamči povrat dugoročnog nenamjenskog kredita odobrenog Borovu u Croatia banci.

Identičnu odluku, uključujući i iznos dugoročnog kredita, kao i dionice koje daje u zalog, Upravno vijeće CERP-a, tada na čelu s ministrom državne imovine Goranom Marićem, odobrilo je godinu dana ranije, u studenome 2018. Vukovarska obućarska industrija podigla je tada kredit u visini 6,1 milijuna eura, a država založila 0,28% dionica HT-a i 1,44% dionica Podravci, ukupne tržišne vrijednosti 72 milijuna kuna.

Bio je to, kako nam je tada kazala predsjednica Uprave Gordana Odor, najpovoljniji kredit kojeg je Borovo dotad podiglo, uz kamatu od 2,9% i s rokom otplate od 13 mjeseci uz mogućnost prolongata od još 13 mjeseci, što se, dakle, sada i realizira.  U odnosu na odluku o osiguranju kredita kod Croatia banke iz 2018. neznatno je smanjen broj dionica iz ova dva paketa s tim da je njihova tržišna vrijednost sada veća, doseže 78 milijuna kuna.

No, još važnija promjena koja zapinje za oko jest da izostaje odredba kojom se predviđa odluka Vlade o dokapitalizaciji Borova i zaduženje CERP-u da tri mjeseca nakon njezinog donošenja od Uprave Borova dobije program restrukturiranja. Odustaje li se od najavljivane dokapitalizacije u novcu, do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti službenu informaciju.

Prije godinu dana, kako nam je tada potvrdila predsjednica Uprave Borova, predviđeno je bilo da država, koja je i jedini vlasnik vukovarske tvrtke, kapital ojača s najmanje 92 milijuna kuna. Temeljni kapital Borova je 316,7 milijuna kuna i s državnom injekcijom tvrtka bi stekla mogućnost za izradu novog programa restrukturiranja u okviru procedure predviđene smjernicama o državnim potporama za sanaciju tvrtki u teškoćama koje mora odobriti i Europska komisija.

Dokapitalizacija je, kako se očekivalo, trebala biti realizirana tijekom prošle godine, no u međuvremenu je ta akcija očigledno zapela. Tvornica obuće koja će iduće godine obilježiti 90 godina postojanja, vapi za financijskom stabilnošću, premda, koliko je vidljivo iz dostupnih informacija, nema problema s blokadama računa.  Međutim, Borovo teško dolazi do kapitala, a ima i brojne neriješene sudske sporove koje protiv tvrtke uglavnom vode bivši radnici (rezervacije za njihov gubitak za 2019. su bile čak 15 milijuna kuna).

  Tvrtka je prošla predstečajnu nagodbu i 'pokrivala' se prodajom imovine i uz nasumičnu pomoć države, koja se, kako to voli reći vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, uglavnom ponaša kao vatrogasac. Dokapitalizacija kao dugoročno rješenje u paketu s restrukturiranjem već se godinama najavljuje i priprema, no i dalje se nije pomaknulo prema tom cilju.  Rješavanje slučaja Borovo politički je i regionalno osjetljiva tema, jer je riječ o najvećem poslodavcu na tom području istočne Hrvatske s više od 600 zaposlenih, tvrtki čiji preneseni gubici iznose 36 milijuna kuna, kojoj su zbog teškoća nedostupni i novci iz europskih fondova, a bez osmišljenog modela teško može biti i atraktivna za potencijalne ulagače. 

Privatizacija dosad nije niti bila u godišnjim planovima upravljanja državnom imovinom, jer se fokus stavljao upravo na pomoći u premoštavanju nelikvidnosti i izradu cjelovitog i održivog programa restrukturiranja.  Tema pružanja pomoći države Borovu već je bila na dnevnom redu vladinog Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, pa tim više začuđuje što izostaje vidljiv pokazatelj da država kao vlasnik namjerava financijski ojačati temeljni kapital tvrtke i omogućiti mu podlogu za konkurentniji rad.  Ispitivanje interesa potencijalnih kupaca Borova CERP je proveo prije nekoliko godina, no upravo se o dokapitalizaciji koju bi provela država i počelo govoriti nakon što se tim procesom utvrdilo da zasad nema ozbiljnih kupaca koji bi tu privatizaciju uspješno proveli.