Digitalna transformacija i konsolidacija prekomjernog broja igrača, dva su ključna trenda koji oblikuju bankarske sektore diljem srednje i istočne Europe. 

Pritisnute nezabilježeno dugom erom niske cijene novca banke u potrazi za profitabilnošću pokušavaju kroz akvizicije ostvariti ekonomije razmjera pa bi, uz najave usporavanja gospodarskog ciklusa, moglo rezultirati većim pritiskom na manje banke, pokazuje najnovije izvješće Deloittea.

"Imali smo izravan uvid u veliki broj nedavno provedenih transakcija spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru. Vidljivo je da su investitori motivirani da kroz akvizicije dodatno unaprijede svoje poslovanje, potpomognuti solidnom financijskoj snagom i pristupom kapitalu. Također, većina prodavatelja prepoznala je priliku za prodaju, pri čemu je jedan dio svjestan svojih mogućih budućih ograničenja u daljnjem razvoju banaka", kazala je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja. Dodaje da se može zaključiti da su daljnje transakcije na tržištu spajanja i preuzimanja u Srednjoj i Istočnoj Europi izgledne i u nadolazećem razdoblju.

Češljanje portfelja
U gotovo svim državama u regiji bilježi se smanjenje loše imovine. Kombinacija stabilnog makroekonomskog okruženja te "supervizijske i političke pažnje", ali i postavljanja jednim od prioriteta, glavni su razlozi provjetravanja portfelja. U 2018. banke su se riješile 5,9 milijardi eura loših kredita iz svojih knjiga pa se udio problematičnih zajmova vraća prema jednoznamenkastim vrijednostima na kojima su bili prije krize.

U Hrvatskoj je udio loših kredita pao na 6 posto krajem rujna ove godine, zadnji su podaci Hrvatske narodne banke. "Očekuje se da će na tržištima srednje i istočne Europe koja su riješila većinu svojih loših kredita doći do prodaje upitno podmirivih i dobrih kredita. Moguće je da će se to realizirati kroz prodaju pojedinačnih korporativnih kredita", ocjenjuje Deloitte u izvješću.  Također, u toj konzultantskoj kući procjenjuju da se može očekivati ubrzanje transakcija na sekundarnom tržištu prodaje loših portfelja zbog konsolidacije manjih igrača.

U tom su kontekstu Hrvatska i Bugarska zbog procesa uvođenja eura pod povećalom što nosi konkretne posljedice za kreditore. U tijeku je, naime, provjera kvalitete portfelja u četiri najveće banke – Zagrebačkoj, PBZ-u, Ersteu i OTP-u, te najvećoj državnoj, HPB-u. Ovisno o rezultatima češljanja, u Deloitteu smatraju da bi to moglo potaknuti dodatne prodaje loših kredita u obje zemlje koje žele uvesti zajedničku europsku valutu. Inače, u Hrvatskoj su nakon prošlogodišnjih 5,4 milijarde, banke do kraja rujna 2019. prodale 3,6 milijardi kuna bruto kredita. 

OTP u šopingu
U zadnje četiri godine bilo je prilično živo u spajanjima i preuzimanjima. Od 2015. do rujna 2019. najaktivnije je bilo u Ukrajini u kojoj je provedeno 14 transakcija, slijede Srbija s 11, Poljska i Rumunjska s po 10 te Mađarska s 8.

Najaktivniji investitor u šopingu bila je mađarska OTP banka koja je preuzela 8 banka te poljske PZU i Alior Bank (po 4). U čak 6 slučajeva prodavao je Societe Generale, za petama mu je Raiffeisen (5) te grčke banke od kojih su Piraeus Bank, National Bank of Greece, Alpha Bank i Eurobank zajedno prodale 12 banaka u promatranom razdoblju. 

Poslovanje banaka u regiji i dalje ulijeva povjerenje ulagačima jer su stope adekvatnosti kapitala ostale visoke u 2018., u prosjeku iznad 20 posto u 15 promatranih država, a u nekoliko zemalja je prosječni povrat na kapital dosegnuo visokih 11 posto.