Naizgled, u njemu nema novih informacija, no kada se ovako kratko popišu na jednom mjestu, dobivamo cjelovit uvid o onome što je napravljeno, što se radi, a ne daje rezultata, s čime se kasni, i onih stvari koje se očito ne želi napraviti, analizira Ekonomski Lab.

Europska komisija objavila je godišnji Pregled napretka u mjerama javnih politika za ispravljanje makroekonomskim neravnoteža (tzv. macroeconomic imbalances procedure – MIP). Pregled se, kao i svake godine, osvrće na status provedbe četiri preporuke Vijeća EU za strukturne reforme (tzv. country-specific recommendations– CSR). Ovaj pregled ne treba miješati s dubinskim i vrlo detaljnim godišnjim izvješćem (tzv. country report), koji izlazi u prvom kvartalu 2020.

Ekonomski Lab donosi s pregled ocjena Europske komisije o napretku u ispunjavanju preporuka.

Općenito

Kada se pogleda kratki tablični pregled, Komisija u Hrvatskoj vidi: (1) provedbu obrazovne reforme i smanjivanja administrativnih opterećenja gospodarstvu (regulatornu reformu), (2) čeka da vidi (eng. wait-and see) daljnju provedbu reforme reguliranih profesija (u sklopu nastavka liberalizacije tržišta usluga), smanjenje neporeznih davanja, smanjenje državne imovine (privatizacije) i poboljšanje upravljanja u tom segmentu, smanjenje broja zaostalih sudskih predmeta, modernizaciju javne uprave i jačanje fiskalnog odgovora (fiskalna odgovornost), i (3) traži akcije kako bi se reformirao sustav javnih plaća, smanjio fiskalni rizik zdravstva, potaknuo dulji radni vijek i poboljšala djelotvornost socijalne zaštite.

Makroekonomska kretanja

 S procijenjenim rastom od 2,9%, gospodarska aktivnost bi 2019. godine mogla prijeći razinu od prije krize. Očekuje se usporavanje rasta prema 2,6% i 2,4% 2020.-2021. zbog vanjskog okruženja (smanjena potražnja za hrvatskim proizvodima na inozemnim tržištima). Domaća potražnja odnosno osobna potrošnja ostaje glavni pokretač gospodarskog rasta. Tome bi trebala pogodovati kretanja na tržištu rada, rast plaća i niska inflacija. Očekuje se ubrzanje investicija zbog boljeg korištenja EU fondova od strane privatnog i javnog sektora. Premda je nezaposlenost i dalje visoka, nedostatak radne snage je već očit u nekim sektorima.

Javni dug u se 2014.-2018. smanjio s 84 na ispod 75% BDP-a i očekuje se sniženje prema 65% BDP-a 2021. Smjer i intenzitet pada je sukladan EU pravilima fiskalne discipline, što je jedan od uvjeta za uvođenje eura.

Dug privatnog sektora se 2010.-2018. smanjio na 94% BDP-a ili za oko 30 postotnih bodova, najviše zbog rasta nominalnog BDP-a. Dug kućanstava stagnirao je na 34% BDP-a uslijed jačeg zaduživanja stanovništva. Konsolidirani dug nefinancijskog korporativnog sektora (poslovni sektor vez banaka) smanjen je 2018. za 4% BDP-a i iznosi oko 60% BDP-a. Najveći doprinos i tome dao je nominalni rast BDP-a. Udio loših kredita bio je u drugom kvartalu 2019. 7% ukupnih kredita. Pritom je smanjen kreditni rizik kućanstava i poduzeća. Tijekom 2018.-2019. vidi se usporavanje izvoza, dok oporavak domaće potražnje (za uvoznim robama i uslugama) utječe na platnu bilancu čiji se suficit na tekućem računu smanjuje.

Zbog kronično niske participacije radne snage i ograničene akumulacije kapitala, razina produktivnosti je niska, pa ne može značajno pridonijeti potencijalnom rastu koji je 2019. iznosio tek oko 2,1%. to utječe na smanjeni kapacitet za konvergenciju – dugoročno dostizanje europskog ekonomskog standarda).

Javne financije – detaljnije

Opća država je 2018. drugu godinu uzastopno bila u suficitu. Ipak, strukturni uvjeti se pogoršavaju, primjerice zbog rasta mase plaća 2019. (i dodatno tijekom 2020. i tako dalje). Novi zakonski okvir za fiskalnu odgovornost je usvojen za razliku od zakonskog okvira za proračun, koji bi trebao poboljšati srednjoročno planiranje.

Zdravstveni sektor nastavlja akumulirati dug unatoč povećanju zdravstvenog doprinosa za 1,5 postotni bod i unatoč većim prihodima uslijed rasta zaposlenosti i plaća. I u ovom je sektoru prisutan pritisak na rast plaća koji bi mogao podići rashode, dok s druge strane prijeti emigracija liječnika. Potrebno je poboljšanje efikasnosti rashodovne strane zdravstva.

Tržište rada, mirovine i obrazovanje

Zakonski okvir za (kompetitivnije) uređenje javnih plaća je na čekanju uslijed više odgoda, dok s druge strane rastu potraživanja za povećanjem masa javnih plaća u nekim segmentima javnog sektora.

Mirovinska reforma naišla je na snažan otpor sindikata koji su pokrenuli referendumsku inicijativu “67 je previše”. Obzirom da su sakupili dovoljno potpisa za referendum, zakonska dob umirovljenja (uvedena još 2013.) vraćena je krajem 2019. na 65 godina te je ujedno ublažena penalizacija prijevremenih umirovljenja.

Fragmentirani sustav socijalnih naknada nije adekvatan za rješavanje rizika siromaštva. Uvedeno je izvješćivanje lokalnih jedinica prema središnjoj državi (resornom ministarstvu) kako bi se dobio jasniji pregled socijalnih naknada u cijeloj zemlji. Ipak, prikupljeni podaci se dosad nisu analizirali.

Opća kurikularna reforma započela se primjenjivati u svim školama. Također, uvodi se dualni model strukovnog obrazovanja i zakonski je poboljšan sustav obrazovanja odraslih. Ulaže se u infrastrukturu skrbi o djeci, povećana je satnica rada vrtića kao i dostupnost vrtića u pojedinim krajevima. S druge strane, usvajanje novih standarda zanimanja ide sporo.

Javna uprava, poslovno okruženje, državna poduzeća i pravosuđe

S primjenom od siječnja 2020., ukinuta je razina pomoćnika ministara kao politički imenovanih (od strane Vlade), što doprinosi depolitizaciji, ali ukupna modernizacija javne uprave zahtijeva daljnje aktivnosti. Ukinuto je ili spojeno s drugim tijelima 35 od planiranih 54 agencija, ali bez smanjenja broja zaposlenih. Planira se decentralizacija oko 200 poslova države na razine lokalne vlasti. Ostaje nejasno hoće li to donijeti efikasnost, jer županijski uredi već sada funkcioniraju na lokalnoj razini (a sada se samo formalno prebacuju iz ureda državne uprave u županijama u same županije, što znači da se mijenja samo nadležnost, ne lokacija, procesi i ljudi). Mnoštvo malih lokalnih jedinica nema dovoljne administrativne kapacitete za isporuku javnih usluga (pa se u drugim izvješćima Komisije može vidjeti prijedlog njihovog spajanja većima, s ciljem smanjenja ukupnog broja jedinica).

Mjere poboljšanja upravljanja državnim poduzećima se nastavljaju uvođenjem obveznih kvartalnih, godišnjih i srednjoročnih financijskih i strateških izvješćivanja te treninga za članove nadzornih odbora. Započelo je smanjenje broja državnih poduzeća (a u ERM II planu predviđa se privatizacija 90-ak poduzeća gdje država ima manjinske udjele). Broj pravnih osoba od strateškog značajaje trenutno (na smanjenih) 39 i predviđa se daljnje smanjenje.

Poboljšava se konzistentnost i pravovremenost državne statistike, pogotovo kod javnih financija, međutim, treba imati na umu da je ovaj izvještaj sastavljen prije nedavnih problema i ispravaka u vezi obračuna BDP-a.

Mjere poboljšanja poslovnog okružja i konkurentnosti tržišta usluga napreduju. Početkom 2019. Usvojen je (treći) akcijski planza administrativno rasterećenje gospodarstva koji sadrži 314 mjera pojednostavljenja administrativnih procedura i zahtjeva koje će uštedjeti poduzetnicima 627 milijuna kuna (mjereno SCM metodom kao uštede radnog vremena poduzetnika). Do listopada 2019. provedene su 94 mjere s oko 400 milijuna kuna rasterećenja. Novi akcijski plan predviđen je za prvi kvartal 2020. temeljem identifikacije procedura i zahtjeva koji poslovnom sektoru stvaraju visoki teret. Do kraja 2019. će se ažurirati registar neporeznih davanja, a tijekom prvog kvartala 2020. planiraju se nova parafiskalna rasterećenja poduzetnika od prekomjernih financijskih tereta. Pokrenut je portal za područje boljih propisa(putem kojega je moguća online prijava prepreka i procedura koje smetaju poslovnom sektoru). Liberalizacija tržišta usluga nastavlja se kroz akcijski plan usvojen u listopadu 2019. (a u tabličnom dijelu ovog pregleda predviđa se dodatni akcijski plan tijekom 2020. godine). Treba naglasiti da je najnoviji OECD-ov pregled PMR potvrdio napredak Hrvatske u ovom segmentu.

Smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta otežano je zbog porasta novih slučajeva, najviše zbog osobnih stečajeva. Rizik od korupcije i dalje se ne rješava, pogotovo na lokalnim razinama i u državnim poduzećima. Trenutni plan borbe protiv korupcije sadrži blage mjere, a nema antikorupcijskog plana za državna poduzeća.

Digitalizacija sudova i njihova elektronička umreženost s odvjetnicima i stečajnim upraviteljima napreduje, ali još je na čekanju zakonski okvir za sprječavanje sukoba interesa te uređenje lobiranja, kao i etički kodeks za saborske zastupnike.Tijekom 2020. će se uvesti obveza sudaca i tužitelja na elektroničko ispunjavanje deklaracija o imovini.

Financijski sektor

Bankarski sektor nastavlja se kretati u dobrom smjeru. Ostvaren je napredak u smanjenju udjela loših kredita. Povećan je udio kredita u kunama čime je smanjen rizik izlaganja promjenama stranih valuta. Hrvatska narodna banka (HNB) dala je u veljači 2019. preporuke kreditnim institucijama da uzimaju u obzir minimalne troškove života prilikom procjene sposobnosti potrošača za plaćanje ne-stambenih kredita. Međutim, ostala je pravna neizvjesnost za bankarski sustav zbog kredita u švicarcima jer se još uvijek čeka sudska presuda o ništavosti takvih kredita koja može bitno utjecati na položaj banaka u Hrvatskoj. Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) prestao je raditi u svibnju 2018. zbog GDPR okvira o zaštiti osobnih podataka (no razmjena „crnih lista“ obnovljena je u kolovozu 2019.).

Zaključno

Komisija precizno i ažurno prati što se radi, odnosno ne radi. Dobro je upoznata s planiranim odnosno sada i dogovorenim povećanjem mase plaća u javnom sektoru koje, barem donekle, dovodi u pitanje održivost fiskalne konsolidacije (koja se uslijed dovoljnog rasta BDP-a ionako bazira na prihodovnoj, a ne na rashodovnoj strani proračuna). Komisija je primila na znanje odustajanje od dijela mirovinske reforme uslijed pritiska sindikata, te je ispravno registrirala da čak i povećanje zdravstvenog doprinosa nije dovelo do konsolidacije rashoda zdravstvenog sustava. Ta tri područja predstavljaju veliku većinu državnog proračuna, pa stari strukturni problem prelaze u futur. Lokalna država ostaje rak-rana zbog raširenog nepotizma, korupcije, mnoštva razvojno nefunkcionalnih jedinica i još uvijek nekonsolidiranog sustava upravljanja socijalnim naknadama. S druge strane, u okviru ne-fiskalnog dijela države, Komisija ocjenjuje napredak u reformi poslovnog okruženja, gdje će se rezultati ocjenjivati krajem 2020. kada se kumulativno trebaju realizirati preostalih dio mjera iz postojećih akcijskih planova kao i mjere iz novih paketa za rezanje suvišnih administrativnih zahtjeva, neporeznih davanja, kao i deregulacije profesija.