Na bankomatima ćemo, umjesto kuna, eure najranije dizati 2023. godine, pa i plaćati njima, ali po cijenama koje neće biti, svi uvjeravaju, drastično veće.

Građani će ih moći provjeriti sami, piše Dnevnik.hr.

''Otprilike šest mjeseci prije ulaska u eurozonu mi ćemo organizirati dvojno iskazivanje cijena – u kunama, kao i sada, i euru po tečaju konverzije'', objašnjava zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.

U servisu malih strojeva u Pločama kažu da uvođenje eura ima svoju dobru stranu. ''Tada ćemo se moći usporediti i s cijenama nekih drugih tržišta'', kaže Toni Krilić, seviser malih poljoprivrednih strojeva koji ne strahuje od prelaska na europsku valutu.

Koliko će kuna biti jedan euro, još je, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci, prerano za računanje, no, oni s kreditom u kunama samo će ga bez troška prebaciti u euro.

Oni koji će nakon ulaska u eurozonu dizati kredit, mogli bi bolje proći. ''Ono što prilično sigurno znamo je da će kamatne stope u eurozoni biti niže nego da nismo u eurozoni'', ističe Sandra Švaljek.

Isto vrijedi i za gospodarstvenike, pogotovo izvoznike.

''Ne govorimo o tečaju, nego o činjenici da nema više deviznog, tečajnog rizika promjene valute. S druge strane, na ukupno će se gospodarstvo odraziti smanjivanje kamatnog i kreditnog rizika'', kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Građani svejedno, pokazuju istraživanja, strahuju od rasta cijena i pada standarda.