Nakon prvog kruga izbora za predsjednika RH, najviše glasova osvojili su kandidati Zoran Milanović (29,6 posto) i Kolinda Grabar-Kitarović (26,6 posto), između kojih će građani izabrati 5. siječnja 2020. 

Iako su se debate uglavnom svodile na političku sferu, oba kandidata imaju i gospodarske programe, pri čemu je onaj aktualne predsjednice puno ambiciozniji. 

Olakšice nisu rješenje 
"Iskoristit ću stečene kontakte i lobirati kako  bi Hrvatska postala financijsko središte ovoga dijela Europe, što uključuje dolazak uglednih međunarodnih financijskih institucija u Hrvatsku kao njihovo sjedište za okolne zemlje. Njihov bi dolazak rezultirao otvaranjem visokokvalitetnih radnih mjesta, na kojima će se oblikovati budući nositelji hrvatske financijske scene", navodi  Grabar-Kitarović.

Također obećava i da će smanjiti pritisak na trošak rada. "Pretjerano oporezivanje rada djeluje višestruko negativno: smanjuje broj novih zapošljavanja, stimulira rad na crno ili isplatu dijela plaće 'na ruke' te potiče rentijerstvo", dodaje.  Predložit će i "mjere za osiguranje dostupnosti priuštivih nekretnina. Neću se zadovoljiti parcijalnim rješenjima poput poreznih olakšica za kamate na stambene kredite koje, pokazalo se, mogu donijeti podjednako problema koliko i koristi". 

Dalje u programu naglašava kako će "ostati prva hrvatska gospodarska diplomatkinja. Gdje god sam u inozemstvu kao predsjednica boravila, osiguravala sam kontakte i kanale djelovanja hrvatskim poduzećima. Nažalost, u tome sam djelovanju bila pomalo usamljena jer me hrvatski vanjskopolitički sustav nije dovoljno pratio". U nastavku navodi da "umjesto da robujemo okamenjenom konceptu radnog vremena, bilo bi uputno što prije staviti naglasak na radnu produktivnost. 

Oživjeti tržište kapitala
Zahtijevat će da se u strategijama upravljanja financijskim kapitalom, umjesto jednostavnoj prodaji velikim investitorima, prioritet stavi na listanje domaćih poduzeća na Zagrebačkoj burzi, gdje će dionice moći kupiti građani.

"Tako se može vratiti povjerenje i oživjeti tržište kapitala te ponovno omogućiti hrvatskom čovjeku ravnopravno sudjelovati u stvorenoj vrijednosti vodećih poduzeća. Time ćemo pridonijeti promjenama strukture financijskog sustava, u kojemu su tržište dionica i obveznica trenutno neaktivni, te ublažiti visoku ovisnost gospodarstva o bankama. Zoran Milanović u svom programu ne spominju puno gospodarstvo, već navodi kako su "ratovi gotovi i u njima smo pobijedili. Bit ću predsjednik moderne Hrvatske, Hrvatske koja je svjesna svoje tradicije, ali i Hrvatske koja je isto tako spremna za novo. Moramo naprijed. Za mene je Hrvatska moderna, znatiželjna i otvorena zemlja koja njeguje svoju tradiciju, ali koja je uvijek spremna iskoračiti naprijed. Vrijeme je da budemo ono što možemo – uspješna europska nacija. Zemlja sa stavom u kojoj svatko treba biti jednak pred zakonom! Kao predsjednik s karakterom bit ću predsjednik kojem su hrvatski interesi i ponos hrvatskih građana na prvome mjestu. Neću raditi ni protiv koga, nego samo za Hrvatsku. Za zemlju u kojoj većina zna kako im za uspjeh ne treba iskaznica jedne stranke, nego normalan život ispunjen radom, trudom i željom", navodi Zoran Milanović.