Hrvatska se već gotovo 30 godina svijetu 'prodaje' kao turistička zemlja, zemlja bogatih prirodnih resursa, kulturne i povijesne baštine, u zadnje vrijeme kao zemlja uspješnih sportaša te pokoje gastronomske delicije, no krajnje je vrijeme da počnemo jačati svoj imidž i na drugim područjima, ističe dr. sc. Doris Vukšić, voditeljica Odnosa s javnošću u agenciji HAMAG-BICRO. S obzirom na to da je ove godine doktorirala na temi uloge inovativnosti u kreiranju imidža Hrvatske, odnosno brendiranja Hrvatske u kontekstu inovativnosti, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrila je kako i gdje bi Hrvatska trebala iskoristiti svoj potencijal, kako da se predstavimo (u) svijetu te jesmo li plodno tlo za strane investitore.

Što konkretno inovativnost obuhvaća i koliko trebamo raditi kako bismo kreirali dugoročni imidž s dodanom vrijednošću?

Fenomen inovativnosti pokazuje kako svaka ideja nije inovacija, kako izum i invencija nisu sinonim za inovaciju te kako inovacija kao takva postoji tek kada je implementirana na tržište. Inovativnost je proces kreiranja, provedbe i pretvorbe ideje u inovaciju, odnosno njene implementacije u novi ili postojeći proizvod, proces ili uslugu koja stvara dodatnu vrijednost poput unaprjeđenja proizvodnje, rasta nacionalnog gospodarstva ili stvaranja korisnih promjena u društvu. Budući da se već više od deset godina bavim komunikacijom inovativnih projekata, svoj doprinos jačanju imidža zemlje u kontekstu inovativnosti za Hrvatsku, osim postojećih ekonomskih pokazatelja inovativnosti, vidim kroz promicanje njenog tradicionalnog izumiteljskog duha, poduzetničkog talenta i snažnog inovacijskog potencijala. Činjenica je kako Hrvatska ima vlastite inovacije i značajan inovacijski potencijal, jedino su one nedovoljno komunicirane svijetu. Nažalost, Hrvatska nedovoljno koristi inovativnost u kreiranju svog imidža, odnosno nedovoljno promovira vlastite izumitelje, inovatore i inovacije kako bi ih javnost bolje upoznala, povezala s Hrvatskom i doživjela ih kao ambasadore hrvatske inovativnosti u svijetu.

Kako u tom slučaju možemo iskoristiti presjedanje Hrvatske Vijećem EU?

Predsjedanje Hrvatske Vijećem EU predstavlja svojevrsnu ulaznicu u visoko društvo međunarodnih odnosa, izvrsnu priliku za pridobivanje globalne pozornosti i jačanje hrvatskog imidža. Smatram izuzetno važnim, posebice u ovom trenutku kada su svjetla pozornice na nama, da Hrvatska snažnije ispriča svijetu priču o kravati, padobranu, izmjeničnoj struji, penkali, daktilografiji, torpedu, Sumamedu i Apaurinu te ukaže na hrvatsku tehnološku budućnost kroz Rimca, Nanobit, Bellabeat, Photomath, Repsly, Geolux, Jerbićev kirurški robot, Laucove metode analize glikana… u koje će investitori rado ulagati. Vjerujem kako će jačanjem svijesti javnosti o hrvatskom inovacijskom potencijalu usporedno rasti i percepcija važnosti inovacija, znanosti i tehnologija u izgradnji imidža zemlje. Jačanje ugleda zemlje i njezine kulture inovacija stvara se upravo kroz priče o sjajnim idejama te uspješnoj realizaciji istih u inovacije koje javnost i mediji rado prenose svijetu. Kada međunarodni mediji, i općenito globalna javnost, postanu naviknuti na dobre, nove i istinite priče o uspješnim inovacijama iz određene zemlje, tako će se i jačati imidž inovativne zemlje.

Nedavno su na našoj konferenciji InvestCro na okruglom stolu sudjelovali veleposlanici Izraela, SAD-a i Nizozemske koji su tom prilikom konstatirali da je "Hrvatska najbolje čuvana tajna na svijetu", misleći pritom da ne otkrivamo puno vrijednosti i dobrobiti te da se ne znamo "prodati".

Apsolutno, Hrvatska se već gotovo 30 godina svijetu 'prodaje' kao turistička zemlja, zemlja bogatih prirodnih resursa, kulturne i povijesne baštine, u zadnje vrijeme kao zemlja uspješnih sportaša te pokoje gastronomske delicije, no krajnje je vrijeme da počnemo jačati svoj imidž i na drugim područjima. Uzrok tome može se kriti u fenomenu male i mlade zemlje, slabo razvijenim međunarodnim odnosima, političkim i gospodarskim (ne)prilikama i pomanjkanju sustavne i strateške komunikacije u izgradnji samog identiteta i imidža zemlje. Odličan primjer korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje je svakako Izrael. Fenomen tog izraelskog ekonomskog čuda, koji danas stvara više startup tvrtki od svjetskih velesila i predstavlja zemlju s najvećom koncentracijom inovacija i poduzetništva u svijetu, prvenstveno zahvaljuje značajnim bruto izdacima na istraživanje i razvoj, suradnji sveučilišta i realnog sektora na području istraživanja te izvozu ICT usluga. Iako se prema indeksima inovativnosti nalazi iza Švicarske, SAD, UK i Njemačke, Izrael najuspješnije komunicira imidž inovativne startup nacije, a danas već i smartup nacije.

Osim turizma svakako imamo odličnih i inovativnih priča i primjera u drugim sektorima, no kako se bolje predstaviti svijetu?

Istraživanje koje sam provela pokazalo je kako javnost ne povezuje inovativnost s imidžom Hrvatske te kako inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Čak više od 1/5 ispitanika nije se moglo dosjetiti niti jednog hrvatskog izumitelja i izuma. Za primjer možemo uzeti lik i djelo Nikole Tesle, vizionara i genija koji je svojim izumima zadužio svijet. Iako je rođen, odrastao i školovao se u Hrvatskoj, a Zagrebu je, prije nego ikome u Europi, ponudio elektrifikaciju grada, Hrvatska ga nedovoljno komunicira svijetu kao svog ambasadora inovativnosti, dok Srbija intenzivno radi na njegovoj međunarodnoj promociji, a Amerika ga je pak najbolje 'prodala' i na njemu gradi međunarodni inovativan ugled na temelju činjenice kako je ondje postigao svoj svjetski uspjeh. Danas sve više svjedočimo kako čak i male zemlje, poput Estonije, Singapura, Nizozemske i Izraela, koje su se nametnule svojom posebnošću, kulturom, umjetnošću, kreativnošću i inovativnosti, uživaju zavidnu moć u svijetu. Vjerujem kako je upravo područje inovativnosti ono u kojem Hrvatska mora iskoristiti svoju 'meku moć', svoj potencijal, priliku i mogućnost za komuniciranje svoje jedinstvenosti, posebnosti i autentičnosti.

Što je sa stranim investitorima, je li Hrvatska plodno tlo?

Kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj hrvatske inovativnosti, potrebno je sustavno raditi na osiguranju povoljnog poduzetničkog okruženja, otvorenosti prema pametnim rješenjima i osiguranju priljeva rizičnog kapitala. S obzirom na ekonomske pokazatelje inovativnosti gospodarstva, Hrvatska se prema Globalnom indeksu inovativnosti (The Global Innovation Rankings and Report 2007 – 2017) nalazi u svojevrsnoj 'zlatnoj sredini' inovativnih zemalja svijeta. Najbolji rezultat Hrvatska je postigla 2013. godine, zauzimajući, čak, 37. mjesto, dok je u razdoblju od 2010. do 2017. godine držala određenu konstantu oko 40-og mjesta. Isto tako, nedavno objavljeni podaci europske ljestvice uspjeha u inoviranju (European Innovation Scoreboard 2019), pokazuju kako Hrvatska bilježi uspjeh u inoviranju od 2014. godine, odnosno naša pozicija je u kontinuiranom porastu u odnosu na prosjek EU u 2011. godini, sa značajnijim povećanjem u 2018. godini, u odnosu na 2017. godinu. Hrvatska je najveći uspjeh pokazala kroz indikatore stvaranja novoosnovanih poduzeća, jačanja ukupne poduzetničke aktivnosti, infrastrukturu, potpore inovativnom procesu i učincima znanja i tehnologije. Manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti, stavljaju uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva. Upravo ulaganjem u inovativne projekte Hrvatska može jačati svoj inovacijski potencijal, osigurati rast gospodarstva i pozicionirati se na globalnoj karti inovativnosti.

Nedostaje li nam pozitive i optimizma u predstavljanju samih sebe i pokoleba li nas negativno shvaćena kultura neuspjeha?

Neke od najvećih inovacija na globalnom tržištu zapravo su i nastale svojevrsnom metodom pokušaja i pogreške, odnosno svoju 'dobitnu formulu' mogu zahvaliti upravo učinkovitom rješenju problema izvornog koncepta. U poduzetničkom svijetu, posebice u onom startupovskom, kultura neuspjeha nije strani pojam, dapače, ona je poželjna.

Kako HAMAG-BICRO doprinosi promociji inovativnog poduzetništva?

Ključna vladina agencija za poticanje poduzetništva, HAMAG-BICRO, osigurava financijsku podršku inovativnim projektima kroz različite programe istraživanja, razvoja i inovacija čime kontinuirano promovira inovativnost. Kako bismo svijetu ispričali priče o uspješnim poduzetnicima koji su uz HAMAG-BICRO potporu uspješno rasli, razvili se i unaprijedili svoje poslovanje, pokrenuli smo kampanju #prvih25. Riječ je o kampanji koja simbolično predstavlja 25 uspješnih poduzetnika koji svojim primjerom inspiriraju i potiču druge poduzetnike da svoje ideje pretaču u uspješne projekte. Smatram kako upravo na ovaj način, podizanjem svjesnosti javnosti o hrvatskim izumima i inovatorima, Hrvatska može postati domovina svojevrsnog izumiteljskog talenta, a stvaranjem poticajnog okruženja za daljnji razvoj inovativnosti i zemlja u koju će investitori rado ulagati.