Još sredinom devedesetih veliki su institucionalni investitori i u razvijenom svijetu mogli postići više od sedam posto prinosa samo ulaganjem u obveznice.

Danas na globalnoj razini više od 12 bilijuna dolara vrijednosti obveznica nosi negativne tržišne prinose, pri čemu je u Europi taj trend i naglašeniji: negativan prinos u kolovozu ove godine nosilo je 5,6 bilijuna eura ili oko 62 posto ukupno izdanog državnog duga u eurozoni. 

U Hrvatskoj su dugoročni prinosi na nj uvijek bili viši, a i danas su u pozitivnoj zoni, ali u uvjetima i dalje niskih kamatnih stopa te očekivanja da toj eri nije kraj i našim se mirovinskim fondovima u potrazi za prinosima sve više nameću potrebe za jačom diverzifikacijom portfelja, čulo se na jučerašnjem "financijskom doručku" u organizaciji Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovimaa. 

Struktura imovine
U našim OMF-ovima (s naglaskom na B kategoriju) državne obveznice i dalje čine više od 70% imovine. To jest manje nego prije 10 godina, ali je u odnosu na globalne trendove alokacije u toj industriji daleko veća izloženost obveznicama nauštrb udjela dionica (oko 24 posto).

Alternativne klase imovine, koje u fondovima razvijenijih tržišta dobivaju na važnosti te već nerijetko čine i više od dvadesetak posto portfelja, kod nas su još uvijek zastupljene tek u tragovima.

I u Hrvatskoj se zadnjih godina ide prema diverzifikaciji porftelja, a u smislu alternativnih klasa imovine novac se skreće mahom prema private equityju, ali predsjednik Uprave mirovinskog fonda Erste Plavi Petar Vlaić navodi kao primjer i ulaganja u obnovljive izvore energije.

Posljednjih se godina, kaže, smanjuju ulaganja u obveznice, jer su kamate niske. Iako OMF-ovi u svojim portfeljima još imaju značajne pozicije obveznica izdanih u vrijeme izdašnijih kamata, upravljački se ide u smjeru povećanja ulaganja u domaće i strane dionice, a istodobno se gledaju prilike i za ulaganje u alternativne klase imovine. 

"Tu vidimo potencijal i tu bismo mogli biti veliki ulagači", kaže Vlaić napominjući kako se kod private equityija i OIE radi o projektima u privatnom sektoru, a i znatno veći potencijal postoji u državom sektoru, počevši od infrastrukture pa nadalje.  

Nekretnine, privatizacije…
U redovima mirovinaca mišljenja su da bi država u tom području mogla napraviti puno više. 

U fokusu su im i ulaganja u nekretnine, jer preferiraju investicije na dolji rok, koje nisu prerizične i daju određen prinos. Zato priželjkuju i državne projekte vezane uz zračne luke, Croatia Airlines, HEP, ACI, Pošta, kao i daljnje privatizacije poduzeća općenito.