Gotovinski krediti, “zlatna koka” banaka za koje reklame pršte s svih strana, i dalje ekspresno rastu po dvoznamenkastim stopama. Nastave li tako, gotovinci bi za godinu-dvije mogli premašiti portfelj (daleko bolje osiguranih) stambenih kredita što potencijalno zvoni na uzbunu. Iz Hrvatske narodne banke poručuju da situaciju prate te da će poduzeti (nove) mjere bude li potrebno.

Preporuka regulatora iz veljače, kojom je bankama naloženo da postrože procjenu rizika kod gotovinaca duljih dospijeća jer su u praksi funkcionirali kao maskirani stambeni krediti, uspjela je tek blago usporiti rast. U ovoj godini (podaci za listopad) portfelj je porastao za gotovo 5 milijardi kuna – 2,5 puta brže nego stambenima – i dosegnuo 52,6 milijardi kuna. Vrijedi primijetiti da, kad je izdao preporuku regulator reagirao na rast gotovinaca od 5,3 milijarde kuna u 2018., gotovo dvostruko brže nego godinu ranije. Premda ponešto usporena, dinamika rasta ove godine ostaje rame uz rame s prošlom.

“Gotovinci su još uvijek niži od stambenih, oko 52 milijarde vs. 55 milijardi, ali činjenica je da rastu brže (oko 10% na godinu) od stambenih (5 do 6%). No, kad bi se rast ovih kredita po tempu od 10 posto na godinu nastavio još godinu do dvije dana to bi mogao postati ozbiljan izvor zabrinutosti. Moj bi zaključak bio da alarm još ne zvoni na uzbunu, ali situaciju treba pomno motriti”, kaže ekonomist Velimir Šonje.

Napominje da dinamika kredita ne zavisi samo o ponudi i regulaciji, nego i potražnji. “Ti krediti se traže, ljudi koji traže očito prolaze filtre procjene rizika i nakon primjene spomenute preporuke što je povezano s time što su se ljudi ranije razdužili”, kaže.

Podsjeća da su u šest godina recesije krediti dugo padali, a kreditna sposobnost građana u međuvremenu porasla te da po međunarodnim pokazateljima, ukupna zaduženost stanovništva, koja doseže oko trećine BDP-a, nije pretjerana.

“Naravno, to ne znači da neki ljudi nisu visoko zaduženi i da ne bi trebali zaduživanju pristupati opreznije, ali ukupno gledano, za sada se ne vidi sistemski problem.

U svakom slučaju, situacija je, ako možemo tako reći, sada ‘na vagi’”, smatra Šonje. Budući da se prema signalima iz Frankfurta još dugo ne očekuje rast kamatnih stopa, a gotovinci su su dominantno u kunama (od 52 milijarde, 39 milijardi je u kunama) naš sugovornik ističe da se “ne treba bojati promjene tečaja i ponavljanja slučaja švicarac”.

Premda nije operativan u potpunosti, kreditni registar od ljeta funkcionira kao razmjena tzv. “crnih lista” neplatiša što bi bankama trebalo olakšati procjenu kreditne (ne)sposobnosti klijenata.

Iz HNB-a poručuju da je ubrzanje rasta gotovinskih kredita vrhunac dostiglo u trenutku izdavanja preporuke. Njihovu ekspanziju pripisuju oporavku, višku likvidnosti u bankama, no ne i gašenju kreditnog registra jer je rast i prije toga dosegnuo dvoznamenkasti stope iako ističu da prestanak njegovog rada može predstavljati dodatni faktor rizika.

“Nakon izdavanja preporuke vidljivo je blago usporavanje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita koje je smanjilo i njihov doprinos rastu ukupnih kredita kućanstvima. Budući da se usporavanje poklopilo s izdavanjem preporuke, kao i da su stambeni krediti, na koje se ona ne odnosi, nastavili ubrzavati rast, izgledno je da je preporuka imala učinka. HNB će nastaviti pratiti razvoj rizika vezanih uz rast gotovinskih nenamjenskih kredita te će poduzeti odgovarajuće obvezujuće mjere ukoliko zaključi da je to potrebno”, poručuje regulator.

Hit proizvod

Gotovinci su hit proizvod koji dominira reklamnim kampanjama i internetskim stranicama banaka. U Ersteu kažu da od 17,2 milijarde kuna plasiranih građanima, gotovinci zauzimaju 9,3 milijarde (54%), dok na stambene i adaptacijske otpada 6,2 milijarde (36%).

“U prvih devet mjeseci 2019. ukupno stanje portfelja gotovinskih kredita zabilježilo je porast od 2,7%, dok su ukupni stambeni ostvarili porast za 4,1%. Novi plasmani u devet mjeseci iznosili su 2,5 milijarde kuna, 18 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani što je posljedica usklađivanja s preporukama koje je Erste napravio još u travnju”, kažu iz treće po veličini banke. Istovremeno, odobreno je 863 milijuna kuna stambenih kredita, (48% više).

U Hrvatskoj poštanskoj banci, u kojoj su stambeni krediti u 2019. rasli 27%, a nenamjenski 19%, ponudu gotovinaca začinili su s anuitetom gratis, ali za uredne klijente.

“HPB posljednjih godina ima naglašeniji rast stambenih kredita, a ostvarujemo ga iznimno konkurentnim uvjetima. Poznato je da je HPB prvi uveo kunske stambene kredite, a odlične smo rezultate imali u vrijeme refinanciranja kredita u švicarcima kao i s APN kreditima gdje smo ove jeseni odobrili više od 600 kredita, 155% više u odnosu na prošlu godinu, s volumenom blizu 400 milijuna kuna. Tako se u HPB-u povećava udjel stambenih, a smanjuje udjel nenamjenski”, rekao je Mato Filipović, izvršni direktor Sektora poslovanja sa stanovništvom.

U Addiku, koji se strateški fokusirao na potrošačke kredite, a praktično zaustavio stambene, nisu željeli otkrivati konkretne brojke osim da je rast dvoznamenkast, dok iz Zabe, PBZ-a i RBA nisu odgovorili na naša pitanja.

Utjecaj Ovršnog zakona

U ovo predizborno vrijeme vrijedi podsjetiti da su gotovinski krediti naglo postali popularni prošle godine pošto je država izmjenama Ovršnog zakona u ljeto 2107. pod pritiskom lobističkih grupacija blokiranih građana podigla neovršivi dio plaće. Taj je potez bankama smanjio manevarski prostor za naplatu u slučaju s problemima s otplatom stambenih kredita pa su postrožile uvjete odobravanja te se prebacile na gotovinske kredite. HNB je reagirao kad je postalo jasno da su nenamjenski krediti dosegli 40% ukupnih kredita građana te da se oni bez zaloga i s rokovima dospijeća od 10 i više godina u praksi odobravaju onima kreditno nesposobnima za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti, što je bila situacija koja je neodoljivo podsjećala na “švicarce”.