Prva procjena gospodarskog rasta u trećem kvartalu potvrdila je ubrzanje gospodarske dinamike na koje su upućivali dostupni mjesečni pokazatelji ekonomske aktivnosti. Donekle je ipak ugodno iznenadio pozitivan doprinos neto inozemne potražnje, nakon prva dva u kojima je za "plus" bila zaslužna domaća potražnja, odnosno rast potrošnje (ponajprije kućanstava, ali i države) i investicija. 

U trećem ovogodišnjem tromjesečju BDP je, prema izvornim podacima DZS-a, realno ojačao 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Osim što je to već 21. kvartal uzastopnog rasta, i dinamika je ponovno malo ojačala u odnosu na 2,4 posto zabilježenih u drugom tromjesečju, a s obzirom na natprosječnih 4,1 posto rasta u prvom kvartalu, s krajem rujna približno je zadržana dinamika iz prvog polugodišta.  Sezonski prilagođeno, rast na godišnjoj razini u tri ljetna mjeseca bio je neznatno nižih 2,8 posto, a ubrzanje se bilježi i na tromjesečnoj razini (u odnosu na prethodni kvartal), i to sa 0,5 na 0,8 posto.U međugodišnjim usporedbama treći se kvartal od prva dva najviše razlikuje upravo u tome što je pozitivan doprinos 2,9-postotnoj stopi rasta dala i inozemna potražnja. Jer, rast izvoza robe i usluga bio je brži od zabilježenog na strani uvoza.

U prva dva kvartala bilo je naime, obrnuto pa su za rast BDP-a (od 4,1% u prvom i 2,4% u drugom) u cijelosti bili zaslužni domaća potrošnja (kućanstava i države) i investicije. Kod izvozno-uvoznih kretanja, pak, posebno valja istaknuti ona u robnoj razmjeni. S jedne strane, godišnji rast izvoza je u tri ljetna mjeseca ubrzao na 7,1 posto (u tri proljetna bio je samo 0,4%), a istodobno je uvoz usporio na samo 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani (u drugom kvartalu +9,7%).

S obzirom na strukturu naše industrije, u rastu robnog izvoza relativno je lako adresirati i stavke koje su posebice pridonijele skoku izvoza. to se prije svega može pripisati brodogradnji odnosno tzv. "ostalim prijevoznim sredstvima". U srpnju je, naime, u toj djelatnosti zabilježeno čak dvije milijarde kuna vrijedan izvoz, što se pak odrazilo na višestruko povećanje robnog izvoza na Maltu (isporuka polarnog kruzera) i oceanske zemlje.

Na kvartalnoj razini ukupan hrvatski izvoz robe iznosio je manje od 30 milijardi, pa se takve isporuke kapitalnih proizvoda itekako osjete na ukupnom tromjesečnom "skoru". Za razliku od robne razmjene, kod usluga je stopa rasta izvoza u tri ljetna mjeseca (3,1%, nakon +6,2% u drugom kvartalu) znatno manje premašila onu na strani uvoza, od 1,8 posto. Tako je ukupno, računajući i robu i usluge, izvoz povećan 4,7 posto, a uvoz 1,1 posto, čime je u konačnici prisnažio stopi rasta BDP-a.

Potrošnja kućanstava je u razdoblju od srpnja do rujna porasla 3,3 posto u odnosu na prošlu godinu, čime je njezin rast ponovno ubrzao (u drugom je bio 2,7%), iako ne baš na tempo iz prvog kvartala (od +4,4%). Istodobno, kod investicija je rast splasnuo u odnosu na prvu polovicu godine; nakon 11,5% u prvom i 8,2 u drugom kvartalu, u "ljetnom" kvartalu zaustavio se na 5 posto.

Državna potrošnja, pak, također nastavlja s rastom, iako je njezin rast blago usporio, na 2,9 posto. Ministar gospodarstva objavu DZS-a je popratio optimističnom konstatacijom o nastavku rasta "sada već 21 kvartal za redom", a posebno ga veseli što "na godišnjoj razini rastemo dvostruko brže od prosjeka EU" i što je "najveći pozitivan doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren rastom izvoza".

Vlada, kaže, nastavlja i s brojnim poticajnim mjerama s ciljem realizacije novih investicija "jer to je ono što želimo – rast na zdravim temeljima". Ministar je ovaj put propustio apostrofirati da, s proizvodne strane gledano, podaci DZS-a sugeriraju pozitivan pomak bruto dodane vrijednosti u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koja bilježi rast BDV-a od 4,5 posto, i to nakon +1,9 posto u prvom i -0,1 posto u drugom kvartalu. Dio ekonomista još je prema tom pomaku malo sumnjičav zbog toga što se radi o preliminarnim procjenama, a pouzdanije brojke u poljoprivredi stižu s dosta odmaka.   

Kako bilo, bruto dodana vrijednost je i ukupno ubrzala s godišnjom stopom rasta. Prema izvornim podacima BDV je porastao 2,7 posto, a analitičari primjećuju kako se prerađivačka industrija, očekivano,  vratila u "pozitivan teritorij" (+1 posto). Slijedom rasta investicija, građevinarstvo nastavlja solidan rast (6,5%), a isto vrijedi i za  djelatnost trgovine na malo i veliko u kojoj je BDV na godišnjoj razini viši za 3,2 posto i ujedno je dao najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a, ističu u Raiffeisen banke.

Analitičarka te banke Zrinka Živkonvić Matijević ističe kako na razini cijele 2019. u RBA ostaju pri procjenama o realnoj stopi rasta od 2,8 posto. Za otpornije gospodarstvo i postizanje viših stopa rasta potrebno je ojačati konkurentnost kroz jačanje pravne sigurnosti i poboljšanja poslovne i ulagačke klime.