Cijene električne energije za kućanstva u prvoj polovici ove godine blago su porasle diljem Europske unije, no Hrvatska je i dalje zemlja s gotovo najjeftinijom strujom među članicama, pokazuju upravo objavljeni rezultati Eurostata.

Cijena za 100 kilovatsata (kWh) struje u EU stoji u prosjeku 21 euro, euro skuplje nego lani, dok je cijena u Hrvatskoj 13,2 eura, gotovo 40% niža. Isto je i s prirodnim plinom za kućanstva čija je cijena iznosila šest eura za 100 kWh u usporedbi s 3,8 eura koliko plaćaju domaći potrošači.

Pritom porezi i razne naknade čine 37% stavke na računima za struju te 27% na onima za plin, primjećuju europski statističari. 

Najjeftiniju struju plaćaju Bugari (9,9 eura), Mađari (11,2 eura) i građani Litve (12,5 eura) što ilustrira da struja ostaje, posebice na istoku Europe, u domeni socijalne politike pojedine države koje su redom vlasnici energetskih kompanija. S druge strane, najskuplji kilovat plaćaju Nijemci – 30,9 eura, Danci 29,8 eura i Belgijanci 28,4 eura za 100 kWh, prvenstveno zbog velikog obujma poticajnih naknada za obnovljive izvore energije u tim zemljama. 

Premda je električna energija u prosjeku blago porasla, u zadnjih godinu dana diljem Unije zabilježene su osjetna kolebanja cijena u oba smjera. Najveći pad imale su Danska, Portugal, Poljska i Grčka, između 4,3 i 1,3 posto.

Nasuprot njima, nizozemskim potrošačima struja je istovremeno poskupjela više od petine, a Cipranima i Česima između 16,4 i 12 posto.

Kad je u pitanju plin, taj je energent najjeftiniji u Mađarskoj i Rumunjskoj gdje stoji 3,5 eura za 100 kilovatsata te u Hrvatskoj, dok je najskuplji u Švedskoj čiji građani za njega plaćaju 11,8 eura, Nizozemskoj 9,2 eura te Danskoj 8,6 eura.

Treba napomenuti da ovu statistiku treba promatrati u svijetlu činjenice da dio zemalja EU ima liberalizirano tržište energenata, a druge to imaju samo djelomično.