Hrvatska ne bi smjela biti zadovoljna i ponosna što je zadržala poljoprivredne potpore na istoj razini na kojoj su one danas, već bi trebala nastojati kroz dodatno povećanje proračuna za poljoprivredu pronaći načine i mjere kako pomoći farmerima da premoste velike razlike u poslovanju u odnosu na konkurentne zemlje.

Smanjenje proračuna za poljoprivredu ne možemo smatrati dobrom odlukom, te se nadamo da će prije novog europskog proračunskog razdoblja, od sljedećih sedam godina, biti donijeta ambicioznija Strategija razvoja hrvatske poljoprivrede, koju će pratiti odgovarajući investicijski i ostali financijski potencijali, pa i proračunski novac. Nakon što se u javnosti otvorila rasprava treba li Hrvatska u proračunu za 2020. godinu smanjiti ukupna proračunska sredstva za poljoprivredu, stručnjaci SMARTER-a smatraju da je hrvatska poljoprivreda još jako daleko od situacije u kojoj bi mogla smanjiti proračun za poljoprivredu. Posebno je loše smanjivanje proračuna u uvjetima konjukture i rasta.

Potpore ostaju iste

S druge strane, za 2020. planirano je povećanje ponajprije javne i državne potrošnje, odnosno potrošnje općenito.

A jedina dva sektora koja bi mogla generirati rast realnog sektora – poljoprivreda i gospodarstvo – planiraju smanjenje proračunskih sredstava. Kada je riječ o poljoprivredi, najvažnija je činjenica da nije planirano smanjenje ukupnog iznosa potpora za poljoprivredu, te će one, u najmanju ruku, ostati na razini na kojoj su bile i u 2019. Zato se opravdano postavlja pitanje je li to dovoljno? Tijekom izrade naše Strategije razvoja hrvatske poljoprivrede, detaljno smo analizirali stanje u svakom od sektora poljoprivredne proizvodnje, s ciljem analize samodostatnosti, odnosno mogućnosti zadovoljavanja domaćih potreba za hranom.

S druge strane, uspoređivali smo to s potencijalima koje Hrvatska ima i postavili jasne ciljeve i mjere kojima bi vrlo brzo mogla doći na razinu samodostatnosti u većini sektora. Za zaokret u poljoprivrednoj strategiji, nisu i ne bi bila dovoljna sredstva predviđena ovim proračunom. Hrvatski zaostatak za razvijenim zemljama EU-a u poljoprivrednom sektoru je toliki da bi održavanje situacije na postojećoj razini ili samo praćenje rasta ostalih EU zemalja, Hrvatsku još više udaljilo od konkurentne visoko proizvodne poljoprivrede.

Hrvatska po pokazateljima proizvodnosti u poljoprivrednom sektoru značajno zaostaje za prosjekom ostatka Europe, a da ne govorimo o zaostajanju za najrazvijenijim zemljama.

Male i usitnjene parcele

U Hrvatskoj je, od ukupnog stanovništva, još uvijek dvostruko veći broj zaposlenih u poljoprivredi u odnosu na ostale članice EU.

Naš prosjek po gospodarstvu kreće se oko 11 hektara, dok je prosjek ostalih članica 16 ha. S tim da 94% gospodarstava u Hrvatskoj raspolaže sa 41% ukupnih hektara, s prosjekom od 2,39 ha po gospodarstvu. Stoga ne čudi da na malim i usitnjenim parcelama imamo output po hektaru za gotovo 40% manji u odnosu na EU prosjeka. U odnosu na ukupni output po zaposlenom, on je manji za gotovo 70% u odnosu na prosjek ostalih članica. Sličan podatak je i po bruto dodanoj vrijednosti po zaposlenom, gdje zaostajemo čak 68% u odnosu na EU prosjek.

Za razliku od EU-28 koja je u svim sektorima, osim sektoru mesa ovaca i koza, samodostatna, Hrvatska ne proizvodi i ne može proizvesti dovoljno hrane za vlastite potrebe niti u jednom sektoru.

Stalan pad proizvodnje

U situaciji, kada su prirodni potencijali za proizvodnju u raskoraku s rezultatima te proizvodnje, računati da će postojeće potpore koje poljoprivrednici dobivaju biti dovoljne za kompenzaciju i dostizanje proizvodnosti i konkurentnosti ostalih EU zemalja, čista je iluzija.

Naš zaostatak za Europom, na čije smo tržište 2013. godine ušli posljednji i nespremni, ne samo da se ne smanjuje, nego se u većini poljoprivrednih sektora, zbog kontinuiranog pada proizvodnje koji se događa posljednjih šest godina, povećava. Hrvatska još uvijek plaća nedovoljno, kada se uzme u obzir veličina njenog zaostajanja za ostatkom EU u poljoprivrednoj proizvodnji. S ukupnim iznosom svih izravnih plaćanja po hektaru u 2017. od 272 eura/ha, Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-15 za čak 23%, dok za EU-13 zaostaje 17%. U nekim najrazvijenijim zemljama članicama, s jakom poljoprivredom i razvijenim ruralnim prostorom, potpore su sljedeće – u Nizozemskoj iznose 437 eura/ha, Austriji 423 eura/ha ili Italiji 416 eura/ha.

U susjednoj Sloveniji potpore su 422 eura po hektaru, odnosno Mađarskoj 423 eura. A to su upravo zemlje koje nam izravno konkuriraju na djelu tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te ih visina potpore čini u startu konkurentnijima.