Poplava električnih romobila sa svjetskih se prometnica prelila i na domaće ceste, a sve veći rizik koji predstavljaju u prometu osiguratelji ne mogu preuzeti dok zakonodavac ne definira što ta prometala ustvari jesu. Kako se moglo čuti na raspravi u sklopu Hrvatskih dana osiguranja u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje koji su se prošlog tjedna održali u Opatiji, u traženju zakonskog rješenja Hrvatska bi kao turistička zemlja trebala pronaći vlastiti model temeljen na ponajboljim iskustvima europskih država.

Pokorili gradove

Kao podloga raspravi poslužila je prezentacija Thomasa Hurmera, predsjednika Uprave tvrtke AVUS pod nazivom “Električna vozila pokorila su europske gradove”. Da je naziv prezentacije utemeljen, posebno što se tiče električnih romobila, govori i podatak da je u Austriji lani prodano 25.000 tih vozila, a ove se godine očekuje dolazak dodatnih 30.000 komada na prometnice. Međutim, austrijske vlasti ove godine očekuju i oko 1000 romobilista ozlijeđenih u prometu. K tome, studija berlinskih gradskih vlasti pokazala je kako vozači romobila sudjeluju u šest puta više nesreća nego biciklisti.

To je dovoljan razlog da zakonodavci reagiraju, istaknuo je Hurmer. Međutim, njegova je analiza pokazala kako je tržište mnogo brže od regulative, pa su romobili zakonski regulirani u manje od 40 posto europskih država. Najradikalnija je Velika Britanija koja je po tom pitanju već učinila Brexit – romobilima zabranjuje prometovanje na javnim prometnicama. Hurmer je pokazao dva primjera regulacije, austrijski i njemački.

U Austriji romobili nisu vozila u smislu zakona o cestovnom prometu, a minimalna dob za njihovo korištenje je 12 godina. U zoni smirenog prometa nema propisane minimalne dobi. Od opreme romobil u Austriji mora imati kočnice te prednje i stražnje svjetlo. Mogu se koristiti na biciklističkim stazama, ali ne smiju na pločnik i u pješačke zone. I na kraju, ne postoji obveza osiguranja. No, takva obveza postoji u Njemačkoj čiji zakon prepoznaje romobil kao vozilo.

U tom pogledu za romobile su propisani tehnički zahtjevi, čime se sprečava da u trgovine dođe neprikladno vozilo. Romobili moraju biti i registrirani, a oznaku dodjeljuje osiguravajuća kuća. Kao i u Austriji, romobilima se i u Njemačkoj ne smije voziti po pločniku i u pješačkoj zoni.

Tko će biti odgovoran?

Na pitanje je li romobil vozilo, domaća struka dvojbe nema. “Tehnički gledano, romobil jest vozilo i trebao bi ga prepoznati zakon o sigurnosti prometa na cestama”, izjavio je dekan zagrebačkog Prometnog fakulteta Tomislav Josip Mlinarić. Dodao je kako ta vozila mogu razviti brzinu i do 60 km/h, pa bez regulative mogu izazvati velike probleme. Na to se nadovezao Krunoslav Ormuž, asistent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje koji je upitao tko je institucija koja će pustiti romobile na prometnice i tko će odgovarati ako nisu tehnički ispravni.

Danijela Šaban, članica Uprave Adriatic osiguranja, naglasila je kako rizik mora biti zakonski identificiran da bi ga osiguratelji mogli preuzeti. “U našoj regulativi ne postoji definicija da je romobil vozilo, pa i ne možemo pružiti osiguranje”, istaknula je Šaban. Vladimir Trivunović, voditelj odjela za metodologiju rada i sigurnost cestovnog prometa u Ministarstvu unutarnjih poslova podsjetio je da važeći zakon zabranjuje dječjim romobilima vožnju na kolniku. “Taj dio zakona moramo izmijeniti”, smatra Trivunović.

Goran Pejić, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske smatra kako se to pitanje mora početi regulirati. “Zašto izmišljati toplu vodu kada imamo iskustva Austrije i Njemačke. Taj problem treba i slično rješavati”, ocijenio je Pejić.