Umjeren rast gospodarstva pod vanjskim pritiscima i uz domaću potražnju kao (i dalje) glavni pokretač rasta pogonjenog u prvom redu kroz osobnu potrošnju i investicije – to je u najkraćem prognoza za Hrvatsku u iduće dvije godine kako je danas vide u Europskoj komisiji. U jučer objavljenim jesenskim ekonomskim prognozama EK je usporedno sa snižavanjem procjene rasta za EU blago naniže u odnosu na ljetne korigirala i prognozu rasta hrvatskog BDP-a. Za ovu godinu snižena je s 3,1 na 2,9 posto, a iduće godine računa se s usporavanjem realne stope na 2,6 posto te u 2021. na 2,4 posto realnog rasta (uz nešto veću inflaciju). U odnosu na dobar dio tzv. novih članica EU iz srednje i istočne EUrope (SIE), Hrvatska tako, prema prognozama, nastavlja kaskati stopama rasta, iako danas manje nego prije. Smanjena predviđanja za našu ekonomiju u EK očekivano objašnjavaju usporavanjem rasta u glavnim trgovinskim partnerima, a nije iznenađenje ni predviđanje nastavka rasta potrošnje kućanstava, iako nešto sporijim tempom u odnosu na ovogodišnjih 3,6 posto: u 2020. po stopi od 3,1, a godinu potom 2,9 posto.

S obzirom na tijek povlačenja novca iz europskih fondova, u Komisiji posebno apostrofiraju doprinos snažnog rasta investicija BDP-u. Usto, ističu, povoljni uvjeti financiranja napokon bi se trebali više očitovati i u rastu privatnih ulaganja. Nakon 4,1-postotnog lanjskog rasta tzv. investicija u fiksni kapital, ove godine računa se da će ta komponenta BDP-a ove godine rasti više nego dvostruko brže ili 8,8 posto, a i iduće dvije godine dinamika povećanja premašivat će sedam posto (7,5 i 7,2%).

Iz domaće perspektive, a imajući u vidu da prognoze EK nisu uključile Vladinu odluku o povećanju plaća u državnim i javnim službama (6,12 posto) u 2020. čini se da bi rast osobne potrošnje dogodine ipak mogao ispasti veći od predviđanja Komisije.

Povećanju raspoloživog dohotka bi, usto, dodatno mogli pridonijeti i rastući transferi slijedom iseljavanja odnosno nove generacije gastarbajtera. S tim u vezi ostaje primijetiti da brojke EK sugeriraju da je u nas smanjenje ukupne populacije (0,5 posto) izraženije nego u usporedivim “tranzicijskim” zemljama, s tim da je kod nekih taj pad zaustavljen.

Kad je posrijedi potrošnja kućanstava, kretanje zaposlenosti u iduće dvije godine će ostati poticajno, ali nova radna mjesta gospodarstvo će zbog nedostatka radne snage u pojedinim sektorima nastaviti stvarati po sporijoj stopi nego lani (1,8%) ili ove godine (1,3%); u dvije naredne godine očekuje se, naime, rast od 1,1 posto.

Istodobno, prema EK, stopa nezaposlenosti bi se, dijelom i pod utjecajem migracija, nakon spuštanja na ove godine očekivanih 6,9 posto (s lanjskih 8,4%) za dvije godine mogla svesti ispod 5 posto.

Odlazak dijela radne snage u inozemstvo u Hrvatskoj i prateća uzlazna putanja neto transfera već danas, među ostalim, otežava i procjene našeg potencijalnog BDP-a, a posljedično tome i procjene strukturnog salda proračuna opće države, reći će ekonomisti. Nedvojbeno je da Hrvatska potencijalnim rastom nije među odlikašima i da je za to nužno povećanje konkurentnosti. Uza sve rezerve ekonomista, to ima odraz u Komisijinim procjenama raskoraka ukupnog i strukturnog proračunskog salda.

Dok se u ovoj godini računa s blagim suficitom, a iduće dvije godine s uravnoteženim proračunom na razini opće države, u terminima strukturnog salda Komisija za ovu godinu predviđa povećanje manjak od 0,8 posto BDP-a, dogodine 1%, a u 2021. ponovno 0,8 posto BDP-a.

U sagledavanju makroekonomskih perspektiva neto doprinos izvoza ostaje i u naredne dvije godine negativan, jer usporedno s oporavkom izvoza snažno raste i uvoz, a u vanjskotrgovinskog razmjeni njegova je osnovica daleko veća. Nakon što je od ulaska u EU rast izvoza dostigao prosječnu stopu od gotovo 8 posto, izvoz roba već je lani bio znatno manji, a time je završeno i razdoblje brzog rasta tržišnog udjela Hrvatske.

Dok su izgledi rasta robnog izvoza pod utjecajem usporavanja ekonomija glavnih vanjskotrgovinskih partnera, uvoz robe će s obzirom na očekivani nastavak rasta domaće potražnje (privatne i državne potrošnje, investicija) zacijelo rasti brže čime se očekuje i pogoršanje trgovinske bilance.

U Komisiji usto ističu i kako se očekuje da će sporije rasti i izvoz usluga kojim dominira turistički sektor. “S rastom konkurencije u turističkom sektoru i visokoj popunjenosti kapaciteta na vrhuncu sezone, trebat će povećati broj posjetitelja izvan vrhunca sezone i povećati potrošnju po glavi kako bi se potaknuo rast izvora u uslužnom sektoru”, upozorava se u jesenskim prognozama EK.