Ne razumijem zašto su planovi Vlade za digitalizaciju države, Centra dijeljenih usluga, razvoj servisa u okviru e-Hrvatske poput e-Potpisa, e-Računa i niz drugih servisa koji bi trebali biti korisni cijelom društvu i gospodarstvu, tajni. Da biste ih saznali morate pratiti javnu nabavu, iščitavati između redaka najave raznih političara i direktora državnih tvrtki, slušati beskonačne, samohvaleće govore istih ili tražiti insajdere koji imaju te informacije. Apple, Facebook i Google, najumješnije kompanije na svijetu u širenju svojih usluga, to rade drugačije.

Apple svake godine u lipnju, prije u svibnju i jednom i kolovozu, održava Apple Worldwide Developers Conference, trodnevnu konferenciju na kojoj objavi što je novoga napravio i u kojem smjeru ide kompanija. Tu se može saznati ima li neki novi iPhone, iPad ili MacOS. Nije to jedina konferencija na kojoj ova kompanija predstavlja svoja postignuća. Organizira čak tri, a ovu radi redovito od 1987. godine. Uzmemo li u obzir da je Apple komercijalna organizacija koja ništa ne radi ako joj se to ne isplati, očito je da u njihovom pristupu nešto dobro funkcionira.

Redovito predstave novitete

Facebook također ima godišnju konferenciju programera. Zove je F8 i na njoj najavljuje svoje novitete kao i ukazuje na budući smjer razvoja kompanije i niza njenih servisa, uključujući WhatsAppa i Instagrama. Na ovogodišnjem F8, krajem travnja, Marc Zuckerberg je najavio novu strategiju tvrtke: “Budućnost je privatna”. Bez obzira vjerovali mu ili ne, izašao je pred programere i predstavnike tvrtki koje surađuju s Facebookom i najavio im svoju novu viziju. Prvi F8 najveća društvena mreža na svijetu održala je još davne 2007. godine objavivši social graph. Iduće godine Facebook je na toj konferenciji predstavio nove profile i logiranje pomoću Facebook na web sajtovima. To je bilo mjesto gdje se predstavila suradnja sa Spotifyem i Apple Musicom.

Googleova tradicionalna godišnja konferencija zove se I/O što je skraćeno za Innovation in the Open. Kompanija ju je započela 2008. godine, kad je predstavila na tržištu operativni sustav Android, danas najpopularniji operativni sustav na svijetu zbog penetracije smartphonea. U međuvremenu je Google svake godine na toj konferenciji predstavio nešto novo. Ove godine je u svibnju u svom sjedištu u Mountain View u Kaliforniji kompanija pričala o novoj verziji Androida, zatim o novoj verziji svog mobitela pa Google Lensima, Nestu, kao i razvoju Google Mapsa u smjeru AR-a.

Nema koordinacije

Hrvatska Vlada slično kao i Apple, Facebook i Google također proizvodi softver za koji ima korisnike: građane Hrvatske. Međutim, u Hrvatskoj svako ministarstvo najavljuje e-usluge i planove kao da je to privatna stvar svakog ministra ponaosob te pet minuta za fotografiranje. Isto radi i nekoliko državnih tvrtki koje na ovaj ili onaj način provode projekte informatizacije. Nejasno je rade li to oni uopće koordinirano ili svatko vozi u nekom svom smjeru, svojim tempom, bez da su se uskladili. Još je manje jasno kakva je korist od svih tih novotarija za građane, kako bi oni to mogli najjednostavnije koristiti i što se događa kad više različitih digitalnih servisa krene paralelno – može li ih građani i tvrtke maksimalno iskoristiti ili međusobno nisu usklađeni? U takvom okruženju sve je puno slučajnosti. Ovog tjedna sam pukim slučajem doznao da će 25. studenog napokon započeti dugo očekivani i ujedno, najveći projekt informatizacije države, Centar dijeljenih usluga. Nedavno sam na jednoj konferenciji čuo žalopojku jednog državnog dužnosnika, koji se požalio da su nakon žalbe građana, morali “zvati okolo svoje kolege po ministarstvima” da bi ih upozorili da su dokumenti koji se dobiju kroz sustav e-Građane pravno valjani i da ih moraju prihvatiti. Nije mu sinulo da interno nisu riješili korisničku edukaciju i podršku.

Bez egzaktnih podataka

U tom svijetu slučajnosti čak se debatira ima li unutar e-Građana 54 ili 62 usluge te 650.000 ili 769.000 korisnika. Kao da to nisu egzaktni podaci?! Vlada jest počela više raditi na obrazovanju korisnika i poticanju da koriste servise. No to treba raditi kontinuirano. Barem jednom godišnje mora napraviti show da bi se skrenula pozornost korisnika na sve novitete. To treba napraviti i zbog proizvodnje, ne samo korisnika. Softver rade programeri, a njih nema. Nema ih dovoljno čak ni za IT tvrtke koje im plaćaju mnogo bolje od države. Danas su programeri u IT tvrtkama, koje također mogu bolje zaraditi u inozemstvu, i zato im država mora ukazati kakve projekte želi raditi u idućih godinu-dvije-tri, da mogu planirati. Ne želi li Vlada dodatno usporiti digitalizaciju Hrvatske morat će promijeniti pristup te objediniti, koordinirati i jednom godišnje najavljivati smjer razvoja digitalnih državnih servisa za barem godinu unaprijed. Već bi i jedna državna konferencija, po uzoru Appleovu, Facebookovu i Googleovu godišnju konferenciju, namijenjena i građanima i IT tvrtkama mnogo pomogla. Ako ništa drugo, osvijestila bi unutar Vlade da joj u dosadašnjoj digitalizaciji korisnici uopće nisu bili u fokusu. Prve godine bi se Vlada još i izvukla jednostavno. No, druge, treće, četvrte i nadalje, to bi postajao sve složeniji zadatak, ali zadatak koji bi išao na korist nas korisnika.