Šest i pol godina nakon ulaska u članstvo Hrvatska od prvog siječnja 2020. preuzima predsjedanje Europskom unijom. U tih pola godine Hrvatska će zastupati zajedničke interese svih država u rješavanju gorućih pitanja poput Brexita i usuglašavanja europskog proračuna, no rotacija predsjedništva ujedno je prilika najnovijoj članici dođe u međunarodni fokus investicijske javnosti i to kad bilježi pozitivni pomak na ljestvici konkurentnosti.

Upravo je na temu prilika za jačanje konkurentnosti i rasta koje domaćem gospodarstvu otvara predsjedavanje Unijom konferenciju organizirala američka trgovinska komora AmCham. “Hrvatska u siječnju 2020. preuzima važnu ulogu zastupanja zajedničkih interesa država članica. S obzirom da Hrvatska više od 60 posto svoje vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje s EU, hrvatsko predsjedanje predstavlja jedinstvenu priliku ne samo da pokažemo što imamo, već i da učimo od drugih jer konkurentna Hrvatska znači i konkurentniju Europu” kazala je tom prilikom izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić.

U tim okolnostima tvrtke članice američke trgovinske komore, poput Googlea, Coca Cole, Ubera i Mercka koji su sudjelovali u panel raspravi konferencije, očekuju od Vlade da se tijekom tog razdoblja čuje i njihov glas. “Nama je dijalog doista važan i znak je za budućnost. Ono što bismo voljeli vidjeti na kraju šest mjeseci predsjedanja je aktivna Hrvatska u Europi.

Potpora gospodarstva može ukazati na najbolje prakse i sve mogućnosti koje su državi na raspolaganju da se konkurentnost poveća. U konačnici svi smo mi zainteresirani vidjeti i konkurentniju Hrvatsku i konkurentniju Europu”, kazala je Doko Jelušić.

SAD i Europa međusobno su najvažniji trgovinski partneri koji godišnje zajedno generiraju 5,5 bilijuna dolara u trgovini i zapošljavaju gotovo 16 milijuna radnika s obje strane Atlantika, ali su i primarni izvor i odredište za inozemna direktna ulaganja.

Jačinu veza Amerike i Europe ilustriraju brojke: u 2017. godini 54 posto direktnih stranih ulaganja u SAD došlo je iz Europe, dok je 55 posto globalnih američkih investicija uloženo u Europu.

Tehnička spremnost

Ocijenivši hrvatsko predsjedanje “povijesno važnim” ministar vanjskih i EU poslova Gordan Grlić Radman naglasio je da Vlada šestomjesečno predsjedanje želi svima približiti. “Želimo uključiti sve građane, akademsku i poslovnu zajednicu, lokalne jedinice da građani shvate koji je ukupni interes Hrvatske, a ne samo da je to promjena neke države na čelu EU”, rekao je ministar istaknuvši da je u tehničkom smislu Hrvatska spremna, barem kad je dovršetak zgrada u pitanju.

O prilikama za jačanje konkurentnosti i rasta govorilo se na panel raspravi na kojoj su uz predstavnike Coca Cole, Ubera, Googlea, Mercka i AmChama, sudjelovali i ministri Grlić Radman i Josip Aladrović. Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović istaknuo je kao prioritetnu temu predsjedanja iz svojeg resora razvoj vještina u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja i što aktivnije prilagodbe tržištima rada u svim sektorima i na području cijele EU.

Ključna je digitalizacija

Joško Mrndže, direktor Googlea za jadransku regiju, kazao je da Hrvatska ne zaostaje previše po pitanju prihvaćanja umjetne inteligencije i novih tehnologija, no da je drugo pitanje njihovog razvoja. Pozdravio je donošenje nacionalne strategije digitalizacije koja će uključivati i umjetnu inteligenciju. O važnosti digitalizacije govori procjena da će do 2030. u Europi biti stvoreno 20 milijuna novih radnih mjesta od kojih će 90 do 95 posto zahtijevati osnovne ili napredne digitalne vještine.

“To s jedne strane predstavlja priliku za rast, a s druge izazov”, kaže Mrndže podcrtavajući edukaciju jer u Hrvatskoj još popriličan broj ljudi te vještine ne posjeduje. Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cola HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju, apostrofirala je važnost da se tijekom predsjedanja čuje industrija jer tvrtke imaju specifična znanja, ali je i dodala da je nužno da se učinci pojedinih mjera propituju nakon nekoliko godina što se često zaboravlja.

Premda prema riječima ministra vanjskih poslova, predsjedanje EU-om u predstavlja povijesni trenutak čime Hrvatska dobiva na rejtingu i percepciji ugleda, investitori će odluke ipak temeljiti na konkretnim brojkama o isplativosti i provedivosti.

Prema najnovijem izvješću o lakoći poslovanja Svjetske banke Doing business, Hrvatska je napredovala sedam mjesta u odnosu na lani zauzevši 51. mjesto od 190 zemalja svijeta. Osvrćući se na konkurentnost čelnica AmChama potvrđuje da se stvari mijenjaju iako da bi njihovi članovi voljeli da to bude daleko brže. “I drugi se mijenjaju, no trče još brže. Definitivno vidimo efekte poreznog rasterećenja, to je dalo zamah gospodarstvu i ne treba na tome stati. Ono što vidimo kao jednu od ključnih stvari je digitalizacija privatnog sektora i javne uprave. Nove tehnologije pružaju mogućnost da budemo transparentniji, brži i učinkovitiji i da sve ono što možda ponekad zamjeramo velikom aparatu preskočimo i ulovimo korak s drugima”, smatra.

Jači glas u europskom klubu

“Sigurna sam da će uspješno odrađivanje tog procesa puno pomoći Hrvatskoj administraciji da pojača svoj glas u europskom klubu, ali i da bude učinkovitija i spremnija na dijalog sa svim “stakeholderima” u Hrvatskoj. Taj dijalog je nešto na čemu trebamo raditi više, gospodarstvo može ponuditi niz dobrih praksi, puno prilika za suradnju, a voljela bih da ih Vlada čuje i uspije iskoristiti”, kaže Doko Jelušić.

Rekapitulacijom četiri ključna prioriteta hrvatskog predsjedavanja konferenciju je zatvorila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Europa koja raste – prvi stup unutar kojeg je fokus na ujednačeno održiv i uključiv rast što podrazumijeva i nastojanja rješavanja problematike loše demografije.

Drugi stup je Europa koja povezuje u sklopu njega će se promicati inicijative koje pridonose transportu, energetici i digitalnoj povezanosti. To uključuje unaprjeđenje i dovršetak transeuropskih prometnih mreža, pomorstva i razvoja konkurentnog i održivog brodarstva, stvaranja uvjeta i uklanjanju zapreka za puno funkcioniranje 5G mreža, nastavak uspostave funkcionalnoga jedinstvenog digitalnog tržišta te nastavak uspostave i provedbi energetske unije, kao okosnice europske zajedničke energetske politike.

I konačno, Europa koja štiti svoje građane jačajući njihovu sigurnost, kako unutarnju tako i vanjsku s naglaskom na sveobuhvatan pristup migracijama, posebno ilegalnima, dok je četvrti Europa koja je otvorena i asertivna u svom neposrednom susjedstvu i globalno.