"Izračun se kreće između 110 do 120 milijuna kuna za policiju i prosvjetu", izjavio je Marić na konferenciji za medije održanoj u Vladi.

Naime, kako je već poznato od jučer, a kako je danas pojasnio ministar financija, ako se do 30. lipnja iduće godine ne dovrši analiza i ne donese odluka o koeficijentima i dodacima na plaće, tada bi došlo do korekcije koeficijenata. 

Kako napominje Marić, ona bi stupila na snagu 1. srpnja te se odnosi tek na plaće od kolovoza.

Ponavlja da je to hipotetski, ako mjera uopće stupi na snagu, odnosno ako do 30. lipnja iduće godine "ne dođe do analize u smislu konkretnih mjera".

Tih 110 do 120 milijuna kuna nije predviđeno u proračunu za 2020., napominje Marić, no kaže da će se, bude li potrebno, ta sredstva namaknuti.

Ističe da je preduvjet za ovu, kako i ostale mjere, ušteda na rashodnoj strani proračuna.

"Ne želimo se dovesti u situaciju probijanja rashodne strane proračuna", ističe Marić te dodaje da u tom smislu nema "sačuvanog novca sa strane i za crne dane".

Kazao je da nije prvi puta da se u javnosti priča o analizi koeficijenata i dodataka, no kaže da će se pamtiti onda kada se to na pravi način i primijeni u praksi.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Pritom je podsjetio da je praktički od početka rada Vlade, 2017. godine, krenuo rast osnovica i plaća i to do današnjeg dana iznosi 11,5 posto, a s predloženim izmjenama s dodatnih 2+2+2 posto za iduću godinu, rast osnovica odnosno plaća će ukupno iznositi 18,3 posto.

Kaže da politiku plaća treba promatrati integralno te ponovio da nije samo bitna niti masa plaća i koliko pojedine plaće iznose, već kako je poreznim obveznicima još važnije koju razinu usluge dobivaju od državnih i javnih službi za novac koji se izdvaja.

S obzirom da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave, a u kontekstu najavljenog poreznog rasterećenja dohotka mladih, kao i podizanja osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, novinari su Marića pitali o eventualnim kompenzacijskim mjerama, na što je ministar kazao da u prvom slučaju kompenzacije neće biti, a u drugom će do nje doći.

Uz napomenu da se o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u cjelokupnoj poreznoj reformi itekako vodilo računa, Marić je pojasnio da će gradovima, općinama i županijama poimence i izravno vraćati ono što će izgubiti podizanjem osobnog odbitka građana.

"Od 507 milijuna kuna, koliki je naš izračun efekta ovih 200 kuna povećanja osnovnog osobnog odbitka, točno putem sustava imamo izračunatu simulaciju (…) koliki je pojedini grad, općina ili županija na gubitku i prijedlog je da se u tromjesečnoj dinamici to plaća izravno iz proračuna", kazao je Marić.

Kada je pak riječ o poreznoj olakšici za mlade, Marić kaže da će se ona obračunavati na godišnjoj razini, u vremenu kada redovno ide povrat poreza na dohodak, što drugim riječima znači, s obzirom da olakšica na snagu stupa s prvim danom iduće godine, da će se efekt osjetiti tek 2021. godine.