Jedan se odlučio na ulaganje nakon što je isprobao proizvod i oduševio se. Drugi traži godišnji povrat na ulaganje, za trećega je ključan tim koji stoji iza određenog startupa. Četvrtome je bitno da ne bude "zarobljen" u investiciji, a peti traži da tvrtka ima kvalitetne ljude, pa će u tom slučaju uložiti čak i ako – uzgajaju patke. Skupina od pet vodećih investitora u domaće startupe ima i jednako toliko različitih pristupa investiranju. 

Oni su Ante Magzan, Ratko Bajakić, Ratko Knežević, Mihovil Barančić i jedina dama u ovoj skupini, Ivana Šoljan.  Zahvaljujući njihovim vođenjima prikupljanja kapitala na platformi Funderbeam, osam hrvatskih mladih, inovativnih tvrtki u devet kampanja došlo je do – za hrvatske prilike impresivnih – 5,2 milijuna eura svježeg kapitala za daljnji razvoj. Podsjetimo, Funderbeam je izvorno projekt iz, po nekim tvrdnjama, tehnološki najnaprednije europske države Estonije.

Razvila ga je 2013. nekadašnja čelnica burze u Tallinu Kaidi Ruusalepp. To je crowdfunding platforma za startupove na kojoj ulagatelji nakon inicijalne faze ulaganja mogu trgovati svojim udjelima kao da je riječ o tvrtkama izlistanima na burzi, a zahvaljujući inovativnom sustavu temeljenom na blockchainu. Vrijednost Funderbeama prepoznao je i osnivač Skypea Jaan Taalinn, jedan od prvih ulagatelja u kompaniju. Uspješan koncept odlučila je 2016. preslikati i Zagrebačka burza i zasad bilježi odlične rezultate. Koncept Funderbeama uključuje i "vodećeg investitora", ulagača koji startupe – često nedovoljno iskusne u svijetu financija – vodi kroz kampanju prikupljanja novca. 

Funderbeam se jako svidio i Ivani Šoljan, jednoj od najuspješnijih domaćih poduzetnica s iskustvom u svijetu medija i telekomunikacija, suosnivačici coworkinga HUB385. A zašto ju je Funderbeam osvojio?  "Moguće je vrlo jednostavno investirati čak i male uloge, postoji aktivno 'tržište', to je prava mala burza", ističe Šoljan. Ona je do sada vodila dvije kampanje za solinski Include, proizvođača solarnih klupa koje su se probile na svjetsko tržište, a koje je osmislio osnivač tvrtke Ivan Mrvoš. U prvoj kampanji – ujedno i hrvatskoj premijeri na Funderbeamu – Include je došao do 465.000 eura od 215 investitora, a u drugoj s 450 ulagača i prikupljeno je 1,47 milijuna eura. 

Više od planiranog
"Obje kampanje su prošle bolje nego smo planirali, ali još važnije, Include je svaki put ostvario sve što je bilo planirano, pa i više. Ono što je meni bio ključni faktor za odluku da budem vodeći investitor, bio je sam Ivan Mrvoš i njegov tim… da su rekli da uzgajaju patke, ja bih investirala", kaže Šoljan. Na pitanje koliko joj dosadašnja karijerna iskustva pomažu u investicijskim odlukama, Šoljan ističe kako poslovno, tako i životno iskustvo svakako pomaže u donošenju odluka.  "A kako sam skupila prilično godina života – danas relativno lako donosim odluke", kaže ta poduzetnica. Njezin suradnik i predsjednik HUB385 Ante Magzan kaže kako su projekti u kojima je dosad sudjelovao na Funderbeamu svakako odraz dosadašnjih iskustava koja većim dijelom ne dolaze s klasičnog financijskog tržišta. Magzan je od 1996. u medijskim i telekomunikacijskim vodama. 

"I moj pristup tim projektima i način sudjelovanja u njima vjerojatno je poprilično definiran time", kaže Magzan. On je nakon kampanja za Include i Medvedgrad sudjelovao prvi put u prekograničnoj co-lead kampanji za estonski Belief Water, surađujući s najaktivnijim Funderbeamovim vodećim investitorom, bivšim profesionalnim igračem pokera Madisom Muurom. Belief Water bavi se energetskim vodama, zdravijoj alternativi energetskim pićima, a Magzan pojašnjava kako do tada nije bilo slučajeva da vodeći investitori rade sa startupima iz drugih država.  "Zašto sam odabrao Belief? Nije to neka nuklearna fizika. Proizvod sam isprobao kad su bili gosti na jednom startup događanju kod nas u HUB385 i bio mi je odličan, dečki su super, vrijedni i pošteni, a tržište je nezasićeno", kaže Magzan.

Ratko Bajakić, direktor investicijske kuće ICF, prilikom odluke o ulaganju vodi se drugim pokazateljima.  "Dobra investicijska priča, menadžment koji je može provesti u određenom vremenskom roku i analiza osjetljivosti na poremećaje u okruženju tri su ključna faktora. Pored toga gledam kako i sam mogu doprinijeti razvoju te kompanije, odnosno koja je moja dodana vrijednost", kaže.  "Politika mojih investicija je ostvariti redovni godišnji novčani prinos. Znači mjerljiva je u postotcima za razliku od startupova gdje se ona mjeri multiplima. Stoga moja investicijska politika nije realizacija 1 od 10 koji pokrije sve gubitke i možda ostvari zaradu, već mi je intencija da svi dionici imaju korist od mog ulaganja. Vrlo rado ću potpisati ulaganja u kojima ostvarujem dvoznamenkaste godišnje novčane prinose. Onda stvarno ne trebam brinuti o vremenskom horizontu kao i reinvesticiji dobiti", odgovara na pitanje koja mu je tolerancija neuspjeha prilikom ulaganja u startupe. 

'Other people's money'
Bajakić se dugi niz godina bavio strukturiranjem raznih projekata vezanih uz tržište kapitala, restrukturiranjem kompanija kao i savjetovanjem. U vremenima niskih kamatnih stopa i volatilnosti na tržištu kapitala trebalo je pronaći alternativnu investicijsku politiku, kaže taj investitor.  "U Hrvatskoj (i šire) za ICF su to mikro i mala poduzeća s jako dobrim projektima, a koja nemaju dovoljno kapitala. ICF ulaže u već postojeće kompanije koje imaju minimalno 5 godina povijesti te su nekoliko puta već prošle kroz investicijsku 'dolinu smrti'. Funderbeam ima jednu od najboljih infrastruktura u Europi za ostvarenje takvih investicija. Nisam veliki ljubitelj startupova jer su prevelike razlike u valuacijama između investitora i poduzetnika koji ne razumiju 'other people's money' kao ni vrijednost svojih ideja", kaže Bajakić.

On je dosad vodio kampanje za Sense Consulting – kasnije preimenovan u Apsolon – koji je prikupio 667.000 eura, zatim Pivovaru Medvedgrad koja je došla do milijun eura te najnoviju hrvatsku kampanua koja je još u tijeku, festival Fresh Island. Taj je projekt ciljao 500.000 eura, a u trenutku pisanja teksta došao je do 725.000 eura. Zašto ulaganje u festival?  "Fresh Island je iskorak u svijet zabave koji je jedan od vodećih rastućih sektora u svijetu u kojem se postižu stope rasta koje su jedino moguće u IT industriji", naglašava Bajakić. Sve tvrtke čije je kampanje vodio imaju namjeru redovito isplaćivati izdašne dividende, dodaje taj financijaš.Iskustvo u svijetu financija ima i Mihovil Barančić koji je vodio investicijske fondove i brokersku kuću te portfelje rizičnih i manje rizičnih ulaganja.

  "Nakon toga sam se zainteresirao za ulaganje u startupove kod kojih je rizik, ali i mogući povrat ulaganja nekoliko puta veći te sam tako napravio desetak ulaganja i bio šest godina predsjednik udruge poslovnih anđela Crane. Iskustvo ulaganja u startupove se poboljšalo pojavom Fundrebeam jer je on popularizirao takva ulaganja čime je omogućeno ulaganje u startupove nešto širem broju ljudi, a Funderbeam kao platforma ima izvrsnu soluciju prodaje udjela na sekundarnom tržištu što jako povećava atraktivnost takvih ulaganja", pojašnjava Barančić. I on se odlučio za ulaganje u svijet zabave vođenjem 135.000 eura vrijedne kampanje za Entrio, internetski sustav za prodaju ulaznica za koncerte i događanja.

"U Entriu sam bio prisutan već neko vrijeme kao investitor u tim koji je tada bio skupina studenata koja je pobijedila na nacionalnom natjecanju. Prikupljena je manja investicija, osnovana je tvrtka i proizvod je napravljen te je Entrio u ovih 7 godina postao vodeća platforma za prodaju ulaznica. Cijelo vrijeme bio sam mentor timu kao vodeći dotadašnji investitor i temeljem izvrsnih iskustava sa Entriom sam pristao biti vodeći investitor i investirati sa nekoliko kolega i u ovu rundu financiranja. Prošle godine je došlo vrijeme za ozbiljno poboljšanje softvera Entria te za izlazak na strana tržišta pa je u tu svrhu na Funderbeamu napravljena kampanja. Bila je uspješna, tržište Slovenije je već otvoreno, a nova verzija softvera i nove funkcionalnosti se upravo razvijaju te možemo reći da je Entrio za sada potpuno opravdao ciljeve kampanje", kaže Barančić.

Za njega stopa prihvatljivih ulaganja ovisi o tipu investicije. "Startupovi su najrizičniji model investiranja te se može očekivati i da više od polovice njih propadne, a da još uvijek jedan ili dva naprave izuzetan uspjeh i ostvare visoki povrat na cijeli investirani iznos", kaže taj ulagač.  O potencijalnom neuspjehu ne razmišlja Ratko Knežević, investitor u Top Digital Agency i OmoLab koji su prikupili ukupno 656.000 eura. 

"Trudim se napraviti u startu što bolju selekciju kako bi minimalizirao neuspjeh, ali budući da je i neuspjeh sastavni dio ulaganja, ne treba se praviti kao da on potencijalno ne postoji. U svakom investiranju postoji određena količina rizika gdje su povrati veći kao kod startupova, tu su i rizici veći, ali ono što je najbitnije je kad podvučete crtu da li ste u minusu ili plusu. Budući da jedan na deset startupa uspije, trebate se dobro potruditi da saznate kako izabrati onih 10 posto startupa koji uspijevaju. Mogu reći da imam motiv da u svom portfelju pobijedim tu statistiku", tvrdi Knežević. On je ubrzo nakon školovanja otvorio svoju kompaniju i praktički bez radnog staža za drugog poslodavca upustio se u tržišnu utakmicu. 

"Nakon ostvarivanja respektabilnih rezultata u realnom sektoru paralelno se razvija strast za investiranjem na tržištu kapitala, kako na domaćem tako i regionalnim i stranim burzama. Nakon provedenih 15 godina na tržištu kapitala gdje participiram u nekolicini većih transakcija, postajem jedan od većih i aktivnijih investitora na hrvatskom tržištu kapitala. S obzirom na osobni razvoj kao investitora javlja se interes za ulaganje u startupe", pojašnjava Knežević.

  "Ključan faktor kod odabira kompanije za ulaganje je uvijek tim koji mora biti visoko motiviran za ostvarenje svojih ciljeva, sama kvaliteta proizvoda koji prodaju, kao i mogućnost njegovog plasiranja na globalno tržište. Mislim da su ovo stvarno ključni parametri s kojima vrlo lako možete izvesti zaključak da li se isplati investirati u neku kompaniju ili ne. Naravno, morate imati dovoljno znanja i iskustva da bi ti zaključci bili što kvalitetniji. I naravno, morate imati malo mašte, jer je investiranje u startupe za mene ipak umjetnost jer u većini slučajeva ne postoji dovoljno kvalitetnih egzaktnih podataka temeljem kojih možete izvesti dovoljno kvalitetan zaključak, kao što je to slučaj s kompanijama koje su listane na burzama", poručuje Knežević. 

Na pitanje može li u hrvatskom okruženju nastati "jednorog", odnosno startup s tržišnom vrijednošću od milijardu dolara, Knežević kaže naravno da može. "Bitno je da imate proizvod ili proizvode kojima je tržište cijeli svijet te sa upornošću, radom i trudom samih osnivača kao i njihovih timova moguće je postići globalni uspjeh, a samim time i status 'jednoroga'. Svijet je, znate, velik" zaključuje Knežević.