Fintechi u Hrvatskoj već sada imaju više od 100.000 aktivnih korisnika. I to ako se ograničimo samo na finteche u plaćanjima, primjerice na aplikacije poput KEKS Paya Erste banke, Revoluta, Corvus Payja, Aircasha, Monese, Settlea, Telekom Bankarstva i m-Zabe, jer ukupna je brojka kudikamo veća. Fintech je skupni naziv za usluge i organizacije koje inoviraju u financijskoj industriji od bankarstva i osiguranja do investicija i plaćanja.

Pri tome koriste tehnologije kao što su umjetna inteligencija, blockchain, kriptovalute, IoT, cloud i mobilne tehnologije. U najširem smislu te riječi, fintechi su već lani u Hrvatskoj imali četiri milijuna korisnika, odnosno cijelu populaciju. Procjenjuje se da je upravo upotreba umjetne inteligencije u bankama omogućila im da na tržište izbace više kredita i tako održe potrošnju koja je najveći motor rasta BDP-a u Hrvatskoj. Drugim riječima, umjetna inteligencija, odnosno korištenje fintecha u razvoja financijskih proizvoda lani je izravno utjecala na rast BDP-a i time svih građana, a taj se utjecaj nastavio i u 2019. godini.

PSD2 regulativa
Recentnu popularizaciju fintecha u Hrvatskoj potaknula je Europska komisija. Ona je s 15. rujna ove godine nametnula bankama princip takozvanog otvorenog bankarstva kroz PSD2 regulativu. Komisija je naredila da banke u svim državama čanicama Unije moraju napraviti softver (API) preko kojeg se može izravno pristupiti podacima o bankovnim računima njihovih klijenata.  O tome tko može pristupiti i koje podatke može dohvatiti odlučuje isključivo klijent, a ne i banke.

Upravo je to u EU ubrzalo, a u Hrvatskoj značajno populariziralo platne finteche. Međutim, fintechi su ovdje aktivni već duže vrijeme. Toliko da su punoljetni. Iste godine kad je pokrenuta Wikipedia, SAD započeo rat protiv terorizma, a Microsoft izdao Windowse XP, a riječ je o 2001., u Hrvatskoj su Vipnetovi stručnjaci (današnji A1) prvi na svijetu predstavili uslugu SMS plaćanja. Umjesto gotovine i kartica otvoren je novi kanal za plaćanja – SMS.

Danas se ista usluga može obaviti i preko mobilne aplikacije i niz drugih načina. No, u to je vrijeme bila čudo. Deset godina kasnije, 2011., Hrvatska je dobila svoju prvu virtualnu valutu OKE. Startup Knopso, današnji Vindg, oštro se opirao opisu OKA kao virtualnih valuta te ih zvao autorizacijskim sredstvom, usporedivim s Facebook kreditima. OKE su u svega dvije godine stekle više od 200.000 korisnika. Nedugo zatim, 2013. godine, za potrebe najvećeg japanskog mobilnog operatera, NTT DoCoMa, sada najveća hrvatska softverska kompanija Infobip razvila je vlastitu virtualnu valutu YCoins. Iste godine Hrvatska je postala prva u jugoistočnoj Europi po prihvaćanju Bitcoina. Dubrovčanka Lucija Neal na nagovor svog muža, Britanca, apartman s pogledom na more u Sustjepanu kod Dubrovnika počela je iznajmljivati za novu virtualnu valutu Bitcoin.

Bio je to prvi takav slučaj u Hrvatskoj, prvi u regiji i jedan od prvih u svijetu. Odmah se oglasio i HNB, koji je poručio da će u regulaciji Bitcoina slijediti regulativu EU, koja smatra da se njegovim korištenjem ne krši niti jedan EU propis.  HNB je pritom dao i legendarnu izjavu po kojoj je Bitcoin usporedio sa zlatom u World of Warcraftu i Linden dolarima u Second Lifeu. U Hrvatskoj danas postoje mjenjačnice i burze kriptovaluta, kao i platni servisi koji omogućuju plaćanje s kriptovalutama.

Pojavilo se i mnogo drugih fintech usluga. No, iduću veliku prekretnicu prije dvije godine napravila je mjenjačnica kriptovaluta Electrocoin. Riječ je o najbržerastućem hrvatskom startupu dosad. Electrocoin, koji je registriran u Hrvatskoj, 2015. godine imao je prihod od 3,5 milijuna kuna, godinu kasnije 10,2 milijuna kuna, a 2017. dosegao je prihod od 207,9 milijuna kuna. Drugim riječima, u dvije godine narastao je čak 932 puta.

Taj uspjeh otvorio je prostor za razvoj cijeloj novoj generaciji fintecha, jer su dotad takvi biznisi iz Hrvatske mahom odlazili u London da bi mogli postaviti svoje poslovanje na noge.  Mnogi poznatiji fintech igrači, poput Oradiana, jedne od globalno najpoznatijih cloud platformi za mikrofinanciranje, tada su postali mnogo aktivniji i u Hrvatskoj. Izronili su i timovi koji rade globalne fintech projekte, poput zagrebačkog Q Softwarea, koji ovdje razvija aplikaciju Twint, inače švicarskog konkurenta Apple Payju i Google Payju te tržišnog lidera u toj zemlji. Nije stoga čudno da su ovdje došli i prvi veći strani fintech igrači.

Prvi primjer PSD2
Kako je u svibnju 2018. objavio viceguverner HNB-a Neven Barbaroša, u Hrvatskoj je središnja banka već detektirala prvi primjer primjene otvorenog bankarstva (PSD2) na našem tržištu – Instantor. Ova švedske tvrtka u Hrvatskoj je otvorila razvojni odjel i dogovorila prvi projekt. Instantor je omoćio Ferratum banci da pomoću umjetne inteligencije svojim klijentima odobri kredit u roku od 15 minuta. Bio je to tek početak. Nakon Instantora u Hrvatsku je došla i norveška tvrtka Auka, koja je u ovdje napravila globalnu premijeru za svoju platnu mobilnu aplikaciju Settle. 

U rujnu su pak četiri najveće banke na domaćem tržištu – Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Banka i OTP banka – potvrdile da su se uskladile s PSD2, odnosno da su uvele open-API preko kojeg se na njih izravno mogu spajati fintech tvrtke. Fintech revolucija zahvatila je i druge segmente platne industrije u Hrvatskoj, a ušla je i u druga područja. Prije tri godine Zagrebačka burza i estonski startup Funderbeam napravili su zajedničku fintech tvrtku Funderbeam SEE.

Ova crowfunding, odnosno crowdinvesting platforma danas je najbolje tržište za financiranje malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. No, kao i ostatak fintech inovacija nailazi na neobične lokalne zakonske prepreke zbog kojih se primjerice investicije na Funderbeamu obavljaju preko Estonije, ne lokalno unutar Hrvatske. Hanfa je zbog toga ove godine pokrenula prvi regulatorni hub u Hrvatskoj. Takozvani Inovacijski hub Hanfe vodi Filip Šaravanja, a on pojašnjava da bez drugačijeg pristupa regulaciji, znači mehanizama poput inovacijskog huba, neće biti lokalnih fintech inovacija.

Koliko su fintechi postali atraktivni dobro ilustriraju i menadžerski transferi. Kao šef Settlea za Hrvatsku došao je Hrvoje Kraljević, menadžer koji je prije tri godine pripremao Agrokorov odgovor na Amazon i Alibabu kroz tvrtku A007. U ovaj je biznis ušla i najveća hrvatska informatička kompanija M SAN Grupacija kroz Corvus Pay, a sad se priča o fintechima širi i izvan onoga što bi se tradicionalno zvale financije. Ove godine pojavio se startup Worig, koji kroz fintech principe želi riješiti probleme dugoročnog najama stanova. Worig želi u Hrvatskoj, ali i šire, u EU, uvesti sustav kreditnog rejtinga iznajmljivača i ocjenjivanje unajmitelja čime bi pouzdani unajmitelji imali priliku iznajmiti stan po povoljnijim uvjetima, a pouzdani iznajmitelji bi mogli dobiti bolje unajmitelje.

Padanje regulatornih prepreka
Kako će se dalje razvijati fintechi u Hrvatskoj značajno će ovisiti o regulativi. Trenutačno Vlada po tom pitanju pokazuje zube fintechima. Vidljivo je to bilo prije koji mjesec i iz prijedloga novog Ovršnog zakona, koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa Dražena Bošnjakovića, a koji je izravno išao za time da se zabrani ulazak Revoluta, N26 i drugih sličnih fintech kompanija na hrvatsko tržište.  Naime, Bošnjakovićevo ministarstvo predložilo je da se poslodavcima zabrani da plaće radnicima isplaćuju na račune banaka koje fizički nisu registrirane u Hrvatskoj.

No, fintechi se u Hrvatskoj uspješno nose s preprekama koje im se bacaju pod noge. Funderbeam je tako već lani premašio brojku od tisuću investitora iz Hrvatske. Revolut je ovdje stekao više od 50.000 korisnika, a hrvatski startup Tolar uspio je napraviti rekordni ICO od 8,1 milijun dolara i stvoriti trenutačno najbrži bržu transakcijsku mrežu na svijetu HashNET. S obzirom da će se kroz mjesec i pol dana obilježiti dvije godine otkako je u SAD-u krenulo na burzama trgovanje derivatima Bitcoina, izvjesno je da će u budućnosti pasti i lokalne regulatorne prepreke fintechima. Pitanje je samo kojom brzinom.